Plaškoljubac

Dragi ljubitelji Plaškog, Vrela i očuvanja prirode,
Prenosim vijest objavljenu u "Večernjem listu" 15.3.2005.
Sukladno Odluci Komisije za ocjenu utjecaja zahvata na okoliš izgradnja ribnjaka Dretulja, od 18 veljače 2005. godine, a temeljem članka 18., 19., 20. i 21. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 50/00) daje se na
JAVNI UVID
Studiju o utjecaju na okoliš-izgradnja ribnjaka Dretulja
Javni uvid trajat će 14 dana sa početkom osmog dana od dana objave obavjesti u Večernjem listu, kao i na objavnim pločama općine plaški i Karlovačke žipanije.
Javni uvid održat će se od 22. ožujka do 5. travnja 2005. godine, svakim radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sati u prostoriji općine Plaški (mala sala), 143. domobranske pukovnije
Primjedbe i prijedlozi mogu se upisivati u knjigu primjedbi na mjestu uvida do zaključivanja javnog uvida, ili se u pismenom obliku mogu dostaviti
Zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije,
Križanićeva 11,
47000 Karlovac
Skraćena verzija za javnu raspravu sadrži dosta nejasne podatke o dobivanju višegodišnje kocesije  za ksploataciju voda Dretulje i Vrnjike u svrhe sporskog ribolova i sl. koje su na njega prenjeli članovi ribolovnog društva Ogulin.
Sada taj isti dd dolazi sa planom gradnje ribnjaka ispod samog Vrela Dretulje, kapaciteta od oko 280 tona kalifornijske pastrve godišnje. Studija o utjecaju na okoliš je izrađena ciljano, i ne govori ništa o tome kamo će se odlagati otpad, kako će se prerađivati i šta se dešava sa prekomjernim smradom koji proizvodi takva industrija. Da ne govorim o opasnostima po čistoću vode, kao i o nepopravljivom ostećenju izgleda krajolika.Pokušat ću publicirati navedeni dokument  na uvid a na svima nama je da svim sredstvima pokušamo apelirati i usprotiviti se takvome čemu. Postoje prostori "ispod mostova" ako baš mora, ali ne i na samom izvorištu.
Razmislite i reagirajte. Kontaktirajte organizacije i ljude koji mogu pomoći stručnom analizom njihove studije i argumentirano pobiti tvrdnje kako nam to ništa ne može naškoditi. Ovo je stvar budućnosti. Posaljite i email podrške općini Plaški koja se protivi ovome projektu na adresu mll('opcina','plaski.hr') opcina@plaski.hr
Nadam se da ćemo uspjeti!

Nives i Vaska

Hajde da vidimo koliko volimo svoj kraj i koliko smo svjesni u kojoj mjeri ovakav projekat može  uništiti našu Zelenu dolinu. Ima li nas pametnih, stručnih, energičnih? Ova stranica će pratiti događanja i objavljivati sve vaše priloge. Čekamo vas,

15.mart

To je nemoguće. Dajte da se to nekako spreči.

16. mart
jk

Pesimista sam kad je bilo što u vezi Paškog a naročito Vrela u pitanju. Izgradnja one nakarade od kućice iznad samog izvora nije naišla na osudu ili intervenciju općinskih vlaski mada je izgrađena bez građevinske dozvole na njihovom zemljištu. Pa kada je taj pilot program prošao sada može proći sve. Koncesija se izdala jednom iksipsilonu za zagađivanje izvora a što ne bi drugom za zagadđvanje nizvodno od izvora. Ako općina ima petlju i ideju kako da se to spriječi neka se oglasi. Svakom normalnom Plaškoljupcu sama pomisao na izgradnju betonskih čudesa oko Dretulje diže kosu na glavi.

bb

Kad sam pročitao početnu informaciju, moram priznati da nisam bio siguran da li je to istina ili se netko šali?! Ili je to ona priča o nečastivom koji možda neki put i može da doživi poraz, baš kao što ga doživljava stalno, ali onda ponovo ustaje i ponovo pokušava.
Da se podsjetimo, odgovarajuća dokumentacija za izgradnju ribogojilišta na Dretulji rađena je jos od prije tridesetak godina. Najprije je to htjelo poduzeće ``Srbija riba``, pa su investiciju preuzeli iz zagrebačkog ``Sljemena`` (naravno, ne zato sto su shvatili da je cijeli projekat sulud, nego zato sto je u međuvremenu procvjetalo ``hrvatsko proljeće`` 1971. poslije čega je postalo prilično nepoželjno da u sred Hrvatske nešto grade i koriste prirodne potencijale neki iz Srbije). Pa je onda ``Sljeme`` otišlo u stečaj i likvidaciju i planovi zamrli. Tako je ostalo sve do 1990. godine kada se kao investitor javlja HE ``Gojak``. Da nije žestoko suludo, bilo bi najblaže rečeno - sumnjivo! Firma koja se bavi proizvodnjom elektroenergije i koja je samo igrom slučaja (uglavnom na političko natjerivanje) preuzela upravljanje nad ribogojilištem u Vitunju, tada je htjela valjda da pokrene izgradnju lanca ribogojilišta. Otkad je to profitabilnije od proizvodnje struje - ne znam, ali da je bilo tako - bilo je! Da stvar bude gora, najvatreniji zagovornik ideje izgradnje ribogojilšsta bio je pokojni Milan Vukas, tada direktor HE ``Gojak``, rođeni Plaščanin. Muka je i sjetiti se svega što je tada bilo obećavano da bi se po svaku cijenu pronašlo opravdanje za izgradnju tog betonskog čuda: kako će se zaposliti 50-ak ljudi, kako će ribogojilište pomoći razvoj Plaškog i cijele doline, kako neće biti zagađivanja... Nažalost, sve obmana do obmane, laž do laži. I nije više važno tko je bio obmanut da bi obmanjivao druge, i zašto je krenulo baš tako. Žalosno je da su opasno suludi planovi naišli na svoje ostrašćene zagovornike u samom Plaškom. Pobunili su se samo članovi Ribolovnog društva, jer su došli do prave slike onog što se predstavljalo kao ``zamajac razvoja``. Ribogojilište u Plaškom nije imalo opravdanja ni sa ekonomske, ni sa ekološke strane!!! Potvrdili su to i vrhunski stručnjaci za tu oblast kao što su prof. dr Krešimir Pažur sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr Božidar Stilinović, sef Katedre za mikrobiologiju PMF-a u Zagrebu i vjerojatno najveći stručnjak u Hrvatskoj za vode, pa i inž. Velimir Kos iz Ministarstva vodoprivrede Hrvatske. Lijepo su objasnili i samim Plaščanima u Domu da sva ta priča nema smisla. Priča o zapošljavanju je glupost, jer ribogojilišta i većeg kapaciteta u Italiji nemaju više od 8 zaposlenih, a o zagađivanju da ne govorimo!
Najsumnjivije u cijeloj stvari je što nitko tada, pa vjerujem ni sada, bar među pametnima i mudrima, nije bio protiv ribogojilišta generalno! NE! Rijec je o - LOKACIJI!!! Projektima od prije tridesetak godina bile su ponudjene čak tri, od kojih su dvije gotovo potpuno prihvatljive, treća nikako! Dvije lokacije ispod mostova, u tzv. industrijskoj zoni, bile bi u redu i zbog ekonomsko-bioloških, a i ekoloških , čak i transportnih razloga. Da budemo malo ciniči, zašto graditi ribogojilište tamo gdje je temeperatura vode povoljnija za brzi rast kalifornijske pastrve, zašto tamo gdje zagađivanje ne može da napravi toliko štete kao na samom izvoru (ako nitko ne kaže da i tamo ne bi bilo štete), zašto tamo gdje je prijevoz mnogo lakši i jeftiniji zbog blizine zeljezničke stanice, ako se može u Vrelu gdje svega toga nema, ali...
Zašto se svi hvataju baš za ovu treću - izvorišnu lokaciju, do sada nisu rekli, a hoće li - ne znamo! I nije u pitanju samo činjenica da bi izgradnja ogromnih betonskih ribnjaka za sva vremena uništila ono što je kroz vijekove ostalo i opstalo, nego bi u pitanje bio doveden čak i najvredniji, gornji tok Dretulje, jer je izvorišnim projektom predviđeno da kanal za ribogojilište bude ``povučen`` direktno iz izvora. Dretulja ima dovoljno vode, ali u ljetnim mjesecima, kada je dotok najslabiji, veliko je pitanje šta bi i koliko ostalo za prirodni tok rijeke. Pouzdati se u krajnje nepouzdane ``nadležne`` iz Vodoprivrede Karlovac bilo bi ravno samoubistvu. Godinama se ni počešali nisu na brojne slučajeve neposrednog ugrožavanja samog izvorišta Dretulje, ali su zato pokazali zadivljujuću spremnost da pokažu svoju moć na pokušajima da se pronađe i ponudi dugoročno i SVEOBUHVATNO rjesenje za Vrelo Dretulje i cijeli gornji tok rijeke. Plan za to postoji, svojevremeno je prihvaćen i od Ministarstva vodoprivrede i samo je rat spriječio početak njegove provedbe. To znaci da IMA RJEŠENJA, IMA IDEJA, IMA MOGUĆNOSTI DA SE POMIRE EKONOMSKI I RAZVOJNI INTERESI SA OBAVEZOM DA SE BUDUĆIM GENERACIJAMA OSTAVI ONO ŠTO SU PRETHODNICI OSTAVILI NAMA!
Prebačeno na politički teren - ako vlasti, i to ne nekakve općinske, nego DRŽAVNE vlasti Hrvatske, samostalne i neovisne, one koja želi postati članicom EU, dozvole da im se ovako bezočno ugrožavaju i možda uništavaju biseri prirode kakvih nema mnogo, onda jedino što preostaje zamoliti najvise predstavnike iste EU da zaštite ono što ne znaju ili neće zaštititi oni koji to mogu i koji bi po službenoj dužnosti morali. Iskreno se nadam da do toga neće doći, ali da svi moraju biti svjesni o čemu se radi i poduzeti sve što se može, a za početak usprotiviti se divljanju bilo koje vrste u Vrelu Dretulje - nema sumnje!

zeleni

Ekološka udruga Plaški, oštro se protivi izgradnji ribnjaka na Vrelu Dretulje. Naša udruga zajedno sa ribarima i velikom većinom stanovništva Plaškog, namjerava poduzeti akcije protiv devastacije područja oko izvorišta Dretulje. Za pomoć smo se obratili i drugim ekološkim udrugama.
Na žalost podršku političkom vodstvu općine ne možemo dati, zbog mnogih propusta na području ekologije u protekle četiri godine.
Za udrugu Zorka Jovetić

Rođen sam i odrastao u blizini izvora Dretulje i kad god sam imao priliku pričao sam i pokazivao drugim ljudima tu ljepotu. Sjećam se tih priča još kao klinac o nekom ribnjaku ali sam mislio da je to prica na nivou aerodroma u Janji Gori i sličnih šaljivih priča na tu temu.
I za tu priču o punionici vode sam mislio da je ista šema kao i sve dosad slične ALI kad sam prošlo ljeto vidio tu nakaradu od kućice iznad samog izvora shvatio sam da su stvari ozbiljne i prvo što sam pomislio bilo je S….T ĆE OVU LJEPOTU!!!
Šta reći nego - suludo!!!
Znači ljeti kad opadne priliv vode rijeka koja protiče kroz cijelu dolinu postat će smrdljivi odvodni kanal!!!
Ako je državi stalo do zarade od ubiranja poreza mislim da se to može riješiti na mnogo drugačijih načina da se kapacitet prirodne ljepote i čiste vode naše rijeke iskoristi u te svrhe.
I kako je to nekom pošlo za rukom i zašto baš tu? Naravno da to ide istim načinom kao i mnoge druge stvari na ovim prostorima. Pa sistemski se uništava čitava Jadranska obala zarad brze zarade pojedinaca a baš ta prirodnost je ono zbog čega turisti
,još uvjek dolaze u Hrvatsku na more. Ne dolaze oni radi dobre usluge i boljih cena, to sve mogu naći i u drugim zemljama i obalama nego zbog LJEPOTE, PRIRODNE LJEPOTE!!! Koja će vrlo skoro biti pokrivena betonom ako se tako nastavi.
Mislim da se te prave iskonske prirodne ljepote isuviše zanemaruju i žrtvuju zbog kratkoročnih ciljeva i raznih budalaština. A to bi nas moglo koštati u budućnosti.
Ima načina da se uskladi ekonomski i ekološki interes samo ako je to cilj, ali ako nije onda znamo kako priča završava.
Pit ćemo vodu sa okusom ribljeg otpada. Još nam samo fale galebovi.

17.mart
bs

Poštovanom iza inicijala bb, autoru gornjeg posta sa povijesnim presjekom činjenica oko spornog ribogojilišta.
Zanima me, obzirom na vaše poznavanje dosadašnjeg toka stvari, ukoliko posjedujete dokumente iz toga vremena, ili adrese ljudi koji takve dokumente posjeduju a koje bi se moglo upotrebiti za argumentiranje našeg oprečnog stava prema gradnji spornog ribnjaka. Naime, vrijeme je dosta kratko da bi se pozvalo stručnjake na izradu "second opinion". Mislim da je upravo to faktor kojim se žele poslužiti "ulagači", neorganiziranost i brzina provedbe. Ako postoji mogućnost da se organizira ljude koji su se prošlih godina uspješno oduprli istome zahvatu, mislim da je dovoljno priložiti istu argumentaciju, Obzirom da se gotovo ništa nije izmjenilo po pitanju ljepote i važnosti izvora Dretulje i njenog gornjeg toka. Dapače, izmjenilo se utoliko da je svijest o čistom i nezagađenom znatno porasla u odnosu na bližu i daljnu prošlost.
Ekološkoj udruzi Plaški
Postoji li mogućnost da se u ovom slučaju ujedine sve snage koje su protiv gradnje spornog ribnjaka. Bez obzira na politička neslaganja, mislim da ovaj problem prerasta sve osim činjenice da se radi o očuvanju nedirnute prirode za buduće naraštaje, koji će trenutne političke stavove i tokove zaboraviti, ali ne i činjenicu da je nestao dio prelijepog krajolika, između ostalog i zahvaljujući nejedinstvu onih koji su ga po svaku cijenu trebali sačuvati.
Bilo bi poželjno koordinirati sve akcije protiv ribnjaka, kako ne bi došlo do bezpotrebnih ponavljanja na štetu same akcije.

bb

Ono što sam prethodno naveo u kratkom, ali tužnom podsjećanju na kronologiju događaja vezanih za pokušaje realizacije ideje gradnje ribogojilišta u Vrelu Dretulje samo je djelić ukupne ``problematike``. Jos uvijek posjedujem nešto od dragocjene dokumentacije, ali s obzirom na neke otežavajuce okolnosti, počev od činjenice da sam jako daleko, mislim da je najbolje učiniti sto se više može iz samog Plaškog i okoline. Iskustvo, opet ću reći vrlo žalosno, govori mi da je prvi prioritet obavijestiti nadležne iz Ministarstva vodoprivrede Hrvatske! Ni manje, ni više! Ne tvrdim da se olako treba zapostaviti bilo tko od dobronamjernih i poštenih ljudi, ali kao sto i sami inteligentno zaključujete, možda je vremenski faktor jedan od najvažnijih, pa zato ako je ikako moguće valja zapucati odmah na vrh! Neizostavno i na adresu Ministarstva za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline.
Zanimljivo je i, naravno, tragično da sam uvjeren kako bi obraćanje takođe nadležnima, ali na nižem rangu, moglo biti ne samo nesvrsishodno, nego i kontraproduktivno. Opet žalosno iskustvo jer kao sto sam već ranije naveo, nekad su ``odgovorni`` i nadležni iz Vodoprivrede Karlovac pokazivali u praksi samo izuzetnu volju da se ne miješaju u svoj posao. Ne mogu tvrditi da su bili korumpirani, ali kad se samo sjetim svega rečenog i urađenog, kad se samo sjetim da su pojedine odgovorne osobe od strahopoštovanja prema investitorima istog trenutka zaboravljale na svoje radne dužnosti i zakon...
Neizostavno predlažem, ako postoje bilo kakve mogućnosti, da se o cijelom slučaju, uz podsjećanje na najvažnije detalje iz prošlosti, obavijeste i novinari. Među prvima bih spomenuo ime urednika HRT - Radio-Zagreba Darka Sušića koji je svojevremeno blistavo jasnim i hrabrim komentarima ``sahranio`` na javnoj sceni sve zablude o ``velikoj koristi od izgradnje ribogojilišta u Plaškom na izvorišnoj lokaciji``. Sahranio! Nije jedini, ali neki od ondašnjih ``prvoboraca`` već su duboko u penziji, ako su i živi, a poznati ekolog dr Kazimir Kauzlarić na primjer, u nemilosti je i sadašnjih, kao što je bio u nemilosti i ondašnjih vlasti.
Još jednom ističem da je među ostalim važnim pitanjima možda i najvažnije zažto su toliko zapeli za jedinu od tri ponuđene lokacije koja nije ni smjela biti u opticaju - izvorišnu?!! Zašto? Do dana danasnjeg nisam uspio otkriti, a nagađanjima nema vremena baviti se.
Ponavljam i to da je Ministarstvo vodoprivrede Hrvatske još krajem `80-ih godina prošlog stoljeća prihvatilo cjelovit plan valorizacije vrijednosti i potencijala Vrela Dretulje, ideje kako na samoj lokaciji organizirati ekološki potpuno bezopasne privredne aktivnosti, kako od tog izuzetnog parka prirode napraviti biser u kome će svaka travka ostati sačuvana i svaka kap sve dragocjenije vode. Koncesija koja je odobrena investitoru za pogon za flasiranje vode, a na osnovu cega je odmah počela divlja gradnja, početak je ozbiljnog narušavanja svakog plana za očuvanje Vrela Dretulje. Vamprisko podizanje iz mrtvih zla poput betonskog čudovišta kakvo je ribogojiliste - samo je logičan nastavak! Tome treba stati na kraj dok ima vremena, stavljajući u stranu pojedinačne ili političke interese.

akcija za Dretulju

Kao što su već predhodnici rekli potrebno je ujediniti i izkordinirati sve snage koje bi se usprotivile gradnji ribnjaka,devastaciji okoliša i zagađenju Dretulje.
U tom se pravcu Ekološka udruga Plaški mora povezati sa Općinskim rukovodstvom , koje treba biti koordinator cijele akcije, bez obzira na neka dosadašnja razmimoilaženja oko ekologije ili "mnogih propusta na području ekologije u protekle četiri godine" , kako to kaže predstavnica udruge gosp. Zorka Jovetić .
Dakle, ovog trenutka potreban je konsenzus oko tog prevažnog pitanja i ne treba nitko sad na tome sakupljati političeke poene, bili oni "jeftini ili skupi".
Prema informaciji sa kojom raspolažem , a svima za malu utjehu, bar u ovom trenutku, već su se angažirali ljudi koji su imali velike zasluge u obrani Dretulje u slučaju koji opisuje BB u svom tekstu .
Svoj doprinos akciji daće i eksperti po pitanju voda iz Zagreba sa svojim stručnim mišljenjem !
Izražavam nadu da će akcija uspjeti i da će Dretulja ostati čista za buduće generacije !!

bb

Ono što mi je preostalo od obimne dokumentacije moram hitno skenirati i onda ću vam dostaviti.
Što se ``eminentnih stručnjaka`` tiče, čini mi se da sam već rekao o čemu se radi. Kad je 1990. godine ideja gradnje ribogojilišta upravo na izvorišnoj lokaciji poprimila krajnje zabrinjavajuće razmjere, što će reći da je investitor imao i volje i novca da to čudo stvarno i počne graditi, ispalo je da su ``eminentni stručnjaci`` koji su vješto pronalazili opravdanje za taj poduhvat bili učenici prof. dr Kresimira Pažura koji je bio energično protiv! Sami promislite da li je stvar u tome da je netko bio loš učenik, ili je tako korumpiran ``zaboravio`` cjelinu problema i iz konteksta izvadio samo ono što odgovara naručiocu stručnog mišljenja.
Dakle, nema u ovom slučaju one tako pokvarene namještaljke tipa ``može ovako, a moše i onako``. U Vrelu Dretulje odavno je zabranjena bilo kakva nova gradnja, a cijela dolina gornjeg toka nije i ne smije biti pretvorena u industrijsku zonu. U tom smislu čak je i način na koji je počeo projekat flaširanja vode uništavanje cjeline, jer ako i ne zagađuje - opasno devastira lokalitet! Vidio sam slike i zgranuo se!! Ona betonska kučica povrh izvora direktan je prst u oko i trebalo je dići svoj glas već protiv toga što se gradi bespravno, jer je ovo sa ribogojilištem očigledno logičan nastavak. A kad jednom krene naopako, nema kraja!! Plaškom je, mislio sam, bilo dovoljno jedne smrdljive industrije poput pokojne Tvornice, treba li ponavljati iste greške?

bs

Ukoliko ste voljni neke od tih dokumenata prepustiti nam na korištenje kontaktirajte me na email mll('info','artexile.com') info@artexile.com.

d

Trebamo svi da se udružimo jer tako ćemo najbolje odbraniti čistoću Dretulje i prirode koja nas okružuje. Da udržimo snage i da se javimo na zadati e-mail gore.Pozdrav svima,

…

Rodno mjesto, rodna gruda, rodno srce moje, neka niko ne dira. Gdje možemo da se javimo i na koju e-mail adresu da damo apel da se to ne radi. Da ne zagađuju okolinu i da ne uništavaju još to malo što je od ljepote ostalo.Trebamo da branimo našu ljepotu, naš kraj i treba da im kažemo da ne rade to zbog svih nas koji volimo naš Plaški.
Svi zajedno da jednom riječju kažemo NE!!!
Pozdrav svima i daj ljudi javite se da bar zaštitimo dio prirode koji je jedinstven.

Jeste li sigurni, narode Plaškog, da baš ništa od tih otrova iz Ribogojilišta neće dospjeti i u vaš vodovod, sve do Josipdola. A da ne kažem i u flaše nove punionice vode?! Ne može se imati ovce i novce!!! Ili čista voda i zrak, ili ovo drugo!!!
Izgradite, ako imate viška novca, fini motel i to u Malom Vrelu kod one stijene, pa jednu stazu gore na Pirovište gdje je nekad bila čeka za vukove, a odozgo pogled bolji nego sa Ajfelove kule.

M.G

Ah , ah ,ah ! Pročitao sam taj "Sažetak studije .... " i na prvi pogled ,meni laiku, sve divno i krasno , sve "med i mlijeko " !!! Te nema problema za vodostaj Dretulje u sušnim mjesecima , te nema problema za narušavanje okoliša ... ,te nema problema za ostatke hrane i ribljeg izmeta, koji će se taložiti u specijalnim taložištima i odvoziti cisternama jednom godišnje...
Pa taman da je i tako , meni laiku , ipak ostaje psihološki problem ,da Dretulja više nije djevičanski čista ,i da se ne mogu napiti vode kod mostova ili "staroga mlina".
Pored toga ,što će konačnu riječ dati eminentni stručnjaci za navedenu problematiku, imaju i građani Plaškog pravo reći NE ŽELE na svojoj Dretulji!!!

18 mart
Veljo

Vidim stvar je jako važna i ozbiljna , ali primjetio sam da svi nisu složni .Treba zanemariti sitne privatne čarke i zajedno se svi trebamo naći u istoj ekipi i pronaći zajednički jezik i ovu važnu "utakmicu" dobiti !!!
Svi zainteresirani za dobrobiti ovog mjesta trebaju sjesti za stol i dogovoriti se ,a ne kao u kuli babilonskoj svi pričaju ,ali se ne razumiju !!!
Plaškoljupci probudite se svi...

bs

Da, istina je da je i punionica vode svoj "poduhvat" na isti, gotovo neprimjećen način uspjela "provući" i ostvariti. Također je realno za sumnjati da čitava stvar i oko punionice, i oko ribogojilišta, zapravo ima iste korijene. Sve te koncesije, prenosi koncesija, prodaje tvornica, rijeka, brda i svega što se prodati moglo, desilo se najvećim dijelom za vrijeme vladavine "prve demokratske vlasti" u Plaškom nakon akcije "Oluja".
Onih kojima je do svega toga stalo, tada tamo najvećim dijelom nije bilo, a oni koji su sklapali poslove, ionako su predpostavljali da neće dugo trajati, pa uhvati što možeš.
Hoće li se klupko ikad razmrsiti, teško je reći. Isuviše je interesnih sfera isprepleteno da bi se to desilo u skoroj budućnosti.
Jedno ostaje, a to je da nikad nije kasno prekinuti nit (samo)uništenja. Ako je već jednom rečeno da se u gornjem toku ne može graditi, onda to tako treba i ostati. Na općinskim je vlastima da to politički zaokruže i u ovim političkim okolnostima, donošenjem jedne takve odluke, i to [to je moguće prije. Zato i ovim putem apeliram na odgovorne da poduzmu sve kako bi izvor Dretulje i čitava Dretulja ostali netaknutima, za užitak sljedećih generacija

T58

Nije mi jasno zašto se insistira na gradnji ribogojilišta baš na izvorištu.Vjerujem da investitor zna da je temperatura vode koja se na izvoru kre'e od 7-9 celzijusevih stepeni nepovoljna za tov pastrvskog mlađa (zbog niske temperature prirast je mali).Svojevremeno sam radio na praćenju kvalitete vode u Dretulji, pa su mi podaci o temperaturi vode na određenim mjernim ta;kama ostali u sjećanju. Učestvovao sam i u raspravi, odnosno javnoj tribini koja je održana u Domu povodom gradnje ribogojilišta (prisutni dr.Pažur i ostali stručnjaci koji su ve' pominjani), i ako me pamćenje ne vara čini mi se da je kao optimalno za tov pastrvskog mlađa pominjano 14-16 stepeni, a takva temperatura Dretulje je poslije željezničkog mosta. Ako sve to investitor zna, a trebalo bi, onda ne znam koji su njegovi razlozi da gradi u Vrelu (možda mu je lokacija iz nekih razloga povoljnia).Teško je povjerovati da to državi odgovara, ali u današnje vrijeme je sve moguće. Pridružujem se akciji ili bolje reći borbi za očuvanje čiste Dretulje.

M.G

U emisiji Hrvatskog radija "Sa Predsjednikom na kavu" novinar Zoltan Kabok je 19.7.2004. god. razgovarao sa predsjednikom Mesićem ... U emisiju su se mogli javljati i slušatelji i postaviti pitanje ...
"SLUŠATELJICA: Dobar dan! Ja bih lijepo pozdravila gospodina Predsjednika. Ovako, gospodine Predsjedniče, ja sam vam iz jednog malog mjesta, iz Plaškog. Upravo sam tamo provela mjesec dana i upravo sam se vratila prije dva sata tu. Zašto vi obilazite Liku, obilazite sve, dajte obiđite, to je jedno zapušteno mjesto gdje imate velik broj svojih pristalica i svojih birača. Ali, ja bih vas samo kratko još pitala, ako vi niste na godišnjem odmoru ili ako ne idete kad bih ja mogla doći kod vas da ja sa vama porazgovaram o tom malom mjestu zapuštenom odavno.
PREDSJEDNIK: Možete. Vi se javite mom uredu... Upravo pozovite se na ovu emisiju i moj Ured će vam zakazati razgovor. A, ja ću vam reći... Pa, ja sam obišao Liku, obišao sam dosta mjesta. Obišao sam prije nekoliko dana neka lička mjesta, ali ću i u Plaški ići i to upravo vidite kako radimo na istoj relaciji. Dobio sam i oficijelan poziv da posjetim Plaški. "
Predsjedniče ! Zašto ne dolazite u Plaški ? Hoće neki da nam uprljaju Dretulju !

20. mart

Primjećujem u dosadašnjim razmišljanjima i iznošenju stavova nepreciznosti koje nisu od životne vaznosti za cijeli slučaj, ali ipak da skrenem pažnju dok je vrijeme kako ne bismo krenuli u pogrešnom pravcu.
Dakle, jedno je MRESTILISTE, a drugo RIBOGOJILIŠTE. Nemam pretenzija da glumim velikog stručnjaka, ali da ustanovimo razliku da ne bi ispalo kako miješamo babe i žabe, jer nemojte zaboraviti da ovo s pažnjom čitaju i oni koji su nam pripremili neposredan povod za ovu raspravu. Mrestilište je namijenjeno uzgoju ribljeg mlađa i naravno da nije niti izdaleka tako veliko kao ribogojilište, o otpadu da i ne govorimo. Ribogojilište je zlo samo po sebi već zbog toga što su ribnjaci za uzgoj kalifornijskih pastrva betonski bazeni koji ozbiljno narušavaju izgled cijelog prostora na kome se grade, a što je još gore, oni ozbiljno zagađuju jer se pastrve u takvoj vrsti uzgoja tove kao što se tove svinje. Ili približno tako, da netko ne bi pomislio kako namjerno pretjerujem. Koliko je tu smrada od uskladištene hrane, preko otpada, same ribe - bolje da ne govorim, jer je riječ o velikoj količini.
Još nešto VAŽNO! Vrijeme brzo prolazi, a od izjašnjavanja na ovoj strani neće biti velike koristi ako ostane samo na tome. Sta uraditi?
KOLIKO JE TKO U MOGUĆNOSTI, SVATKO SE TREBA POTRUDITI DA SKRENE PAŽNJU I IZVRŠI PRITISAK NA ONE KOJI MOGU POMOĆI JEDINOM ISPRAVNOM I DALEKOSEŽNO POZITIVNOM RJEŠENJU PROBLEMA.
Pišite novinarima, obraćajte se nadležnim institucijama i odgovornim pojedincima, počev od ovih iz općine Plasški, preko odgovornih u Ministarstvu vodoprivrede Hrvatske i Ministarstvu prostornog planiranja i zaštite čovjekove okoline. Tražite način da dođete do uticajnih u krugovima ekologa, ne samo Hrvatske nego i Evrope.
Nemojte se upuštati u stručnu argumentaciju u prilog vašim zahtjevima, jer tu možete lako da se upetljate u greške i nepreciznosti kao što sam vec primijetio da postoje mogućnosti, i da rezultat vaše dobronamjerne akcije ispadne kontraproduktivan. Dovoljno je istaći nekoliko najvažnijih i nepobitnih činjenica: izvorišna lokacija za ribogojilište je NEPRIHVATLJIVA čak i iz ekonomsko-bioloških razloga, ako imaju dvije druge ispod mostova što su toliko zapeli za onu najosjetljiviju i jedinu katastrofalnu?
Stručno objašnjenje uz sve relevantne dokaze može se dobiti od prof. dr Božidara Stilinovića, predstojnika katedre za mikrobiologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i jednog od najvećih stručnjaka za vode koje je Hrvatska ikad imala. Uz bogatu karijeru međunarodno priznatog stručnjaka, prof. Stilinović je i osobno upoznat sa stanjem i cjelokupnom problematikom očuvanja izvorišta Dretulje, čak je svojom rukom uzimao uzorke vode sa izvora i na nekoliko mjesta nizvodno, sve do iza mostova i u Zagrebu izvršio analizu svih uzoraka čiji su rezultati bili zadivljujući. Prof. Stilinović iznad svega je pošten i hrabar čovjek koji se zbog svojih principjelnih opredjeljenja u prošlosti više puta zamjerao moćnicima, posebno onima na Plitvičkim jezerima čije su ga nebuloze svojevremeno tjerale na obraćanje javnosti. To je, međutim, druga priča.

21.mart
mt

Dobro da si pojasnio. Ono je bilo mrestilište čega se sjećam iz djetinjstva, ali je srećom i to propalo.
Ovo, što sad planiraju na IZVORU DRETULJE je prava ekološka katastrofa. Uništiti onu prelijepu, jedinstvenu prirodu, je sasvim van pameti.
Naravno da ćemo se boriti koliko god možemo da ne dođe do nove ekološke katastrofe. Kao da ih do sad nismo imali preko glave.

22.mart
bs

Kakve li slučajnosti, baš sutra na dan početka javnog uvida u famoznu studiju, zapravo je međunarodni dan vode. Ima li ljepšeg načina da se obilježi, nego suprostavljenje gradnji monstruozne građevine na jednom od ljepših izvora vode u svijetu.
Po savjetu BB, sutra se obratite svima koje poznajete, i skrenite mu pažnju na ovaj problem, proširite front, i nastojte učiniti najbolje što možete da zaštititimo vrelo i cijelu Dretulju. Svoju podršku uputite i direktno na mll('opcina','plaski.hr') opcina@plaski.hr, kako bi bile uvrštene u knjigu primjedbi te zajedno s ostalim primjedbama poslani na relevantne adrese.

mt

Upravo se uključih u namjeri da kažem kako je danas SVJETSKI DAN VODA, ali vidim da se "bs" vec sjetio.
Baš fino!
Trebalo bi i drugi da danas intenzivnije razmišljaju o našoj Dretulji, da nam vječno ostane bistra, hladna i čista.

bs

Sve pohvale za izuzetno dobru reportažu. Kao da je sve bilo namješteno, početak javne rasprave o zagađenju na svjetski dan voda. 1:0. Sve pohvale Ekološkoj udruzi i svima koji su jučer učestvovali na prosvjednom skupu na Vrelu. Neka nas iz udruge obavijeste o daljnjem toku. Koji su ljudi već uključeni, koje akcije još slijede, kako ne bismo radili duple stvari. Još jednom apel na sve, da svoje primjedbe šalju i na općinu Plaški, kako bi bile uvrštene u krajnji tekst po zaključku javnog uvida.
Nadajmo se da će studija koja je u izradi (prema najavi HTV-a) pobiti "stručnjake" i spasiti Dretulju

23.mart

Kratka pamet

Ima li netko od starijih posjetitelja ovog foruma možda kakve podatke o utjecaju nekadašnje Tvornice celuloze Plaški na rijeku Dretulju čiji se smrtonosni utjecaj preko Dretulje i Mrežnice protezao do iza Karlovca. Zanimljivo je da tada vjerojatno niste bili protiv. Koga briga kad govna odlaze nizvodno.
Osim toga na fotografijama izvorišta nekad i sad je izvršena gruba manipulacija jer je kod sadašnjeg stanja priložena samo fotografija betonskog objekta i fotograf je očito pazio da u kadar ne uđe ni milimetar jezera na izvoru.
Navedeni betonski objekt je okno sa dva nova bunara od kojih će se jedan koristiti za potrebe punionice, a drugi za javnu vodoopskrbu jer su novi bunari dublji i voda je kvalitetnija.
Sama zona izvorišta nije nikakav prirodni fenomen već je jezerce nastalo davno izgradnjom obodnog zida za potrebe pilane i mlina.
Ako se borite protiv nekih zahvata u prirodi onda izlazite s ozbiljnim argumentima, a ne mlatite praznu slamu bez činjenica.
Usput proučite zakone i uredbe RH pa probajte izračunati koliko bi sredstava iz iskorištavanja rijeke Dretulje na neki od načina prispjelo u općinski proračun  

ona

Mnogo mogu da istrpim i prećutim, ovo je ipak bilo malo previše. Sreća pa nije prvi put.
Bez uvrede, gospodinu (pretpostavljam) koji se javio aludirajuci na nečiju kratku pamet izražavam žaljenje što ranije nije pokazao zanimanje za stranice ovog sajta, tamo gdje je upravo bilo riječi o TSCIP - Tvornici sulfatne celuloze i papira Plaški. Tada bi se uvjerio kako je bilo i u najgora vremena dovoljno svjesnih da vide dalje od nosa i shvate upravo to - da je TSCIP bilo neviđeno đubre i propast Plaškog!! Da, upravo tako! Tko htio, a tko ne da vidi. Samo, dragi gospodine, ako već spominjete manipulaciju u kontekstu kome se ni najmanje ne divite, ne može se ostati samo na tome da je TSCIP bila promašaj i ``guja u njedrima`` Plaškog, valja se pozabaviti i činjenicama na koje i vi pozivate, pa odgovoriti na pitanje tko je bio tako pametan da profitabilnu industriju bez osobitih ekoloških problema poput pilane, sa vrlo jasnim perspektivama za razvoj (stolarija) premješta svojevremeno iz Plaškog u Josipdol, a Plaškom uvaljuje smrdljivicu oko koje je sljedećih desetljeća bilo samo velikih okapanja i mnogo više štete nego koristi? Sjećanje na vremena kad je Plaški bio praktično ucijenjen postojanjem tog užasnog čudovista već je evocirano do u detalje, šteta što to niste pročitali.
Što se tiče bunara na izvoru, za to nisam stručnjak, ali mi se iz prethodnih diskusija čini da na izvoru Dretulje nema osobite veze da li je vodozahvat dublje ili pliće, jer od vode vrhunskog kvaliteta ne može biti još kvalitetnija.
Sasvim ste u pravu kad tvrdite da zona izvorišta Dretulje nije nikakav fenomen. Osobno poznajem neke vrlo uticajne ljude kojima svojevremeno ni Plitvička jezera nisu bila baš nikakav fenomen. U svojim monstruoznim planovima, kao jaje jajetu nalik onom tragičnom sa TSCIP, pozivali su se upravo na vaš argument - mislili su na proračun! Iliti tadašnjim rječnikom rečeno ``općedruštvenu korist``.
Ako se već pozivate na uredbe RH provjerite da li postoji uredna dokumentacija za gradnju na izvoru Dretulje, ili se tamo gredi ``na divljaka``?
Na kraju, slažem se da treba brinuti i o prirodi isto kao i o razvoju, ali budite onda principjelni. Ne želim vam držati lekciju iz tog predmeta, ali ovdje je već prethodno rečeno da postoje mogućnosti da se ostvari upravo ono što su u svijetu nazvali ``podnošljivim razvojem``, dakle pametnim korištenjem prirodnih resursa. Pa da više nikad ne bude smrada i otpada ni u Plaškom, ni u Dugoj Resi, Karlovcu, kad već postoji takvo blago (izraz koji za Dretulju koriste vrhunski hrvatski stručnjaci)... bez obzira što nije fenomen.

bs

Slažem se da je tvornica u Plaškom bila jedna od najpogubnijih projekata za Plaški u svim segmentima. Čast njenom zapošljavanju ljudi i odvlačenju od onoga što su ionako mnogo bolje radili. No to zapravo nema nikakve veze sa protivljenjem gradnji ribogojilišta na vrelu Dretulje. Isto kao niti činjenica da su ljudi tamo nekad napravili mlin, pilanu, šta već. Također ne stoji niti argument koliko novca ti bazeni otrova donijeli općini Plaški. Općina Plaški ima mnogo drugaih kapaciteta kojima moze doći do sredstava, jedno od njih je i očuvanje Dretulje na uživanje i korištenje budućim generacijama (turizam). Greške naših predhodnika ne opravdavaju naše današnje postupke. Ekološka osvješćenost nije stvar analize kao je nekad moglo, što nismo onda i sl., već buđenje na činjenice oko sebe i shvaćanje da nisi sam na svijetu, te da je možda krajnje vrijeme da prestanemo podržavati politiku eksploatacije i bogaćenja na ustrb svih živih bića, i nas samih.
Što se tiče punionice vode, ukoliko je Prima zaista ozbiljna po tom pitanju, mislim da se tome nema puno za prigovoriti. Radi se o iskorištavanju jednog od prirodnih potencijala Plaškog za dobrobit njega samoga.
Pitanje je jedino koliko su svi ti investitori zaista ozbiljni po pitanju posla i financija. Ne radi li se samo o stvaranju mogućnosti za realizaciju financijske koristi po principu, uložiš milijun, započneš radove, dovedeš banke da vide da si ozbiljan, oni uplate još dva milijuna, i ti odeš, ostavljajući iza sebe tone betona i uništenu prirodu. Briga je tebe, ionako to nije ispod tvojih prozora.
Govoreći o argumentima, neka nam gospodin "kratka pamet" iznese svoje u korist gradnje ribogojilišta, i neka investitori sačekaju izradu studije nekog drugog biroa kojeg će izabrati žitelji Plaškog koordinirani ekološkom udrugom. Second opinion, svjetski poznata metoda iznalaženja prave istine.
Zašto argumenti iz 1990 više nisu dobri? Tada je već sa svih relevantnih i manje relevantnih strana zaključeno kako ribogojilište na vrelu Dretulje nema svoju ekonomsko-ekološku isplativost. Šta nije u redu sa ondašnjim studijama? To je ipak bilo tek prije nekih 15 godina.

Ona

Mnogo mogu da istrpim i prećutim, ovo je ipak bilo malo previše. Sreća pa nije prvi put.
Bez uvrede, gospodinu (pretpostavljam) koji se javio aludirajuci na nečiju kratku pamet izrazavam žaljenje što ranije nije pokazao zanimanje za stranice ovog sajta, tamo gdje je upravo bilo riječi o TSCIP - Tvornici sulfatne celuloze i papira Plaški. Tada bi se uvjerio kako je bilo i u najgora vremena dovoljno svjesnih da vide dalje od nosa i shvate upravo to - da je TSCIP bilo neviđeno đubre i propast Plaškog!! Da, upravo tako! Tko htio, a tko ne da vidi. Samo, dragi gospodine, ako već spominjete manipulaciju u kontekstu kome se ni najmanje ne divite, ne može se ostati samo na tome da je TSCIP bila promašaj i ``guja u njedrima`` Plaškog, valja se pozabaviti i činjenicama na koje i vi pozivate, pa odgovoriti na pitanje tko je bio tako pametan da profitabilnu industriju bez osobitih ekoloških problema poput pilane, sa vrlo jasnim perspektivama za razvoj (stolarija) premjesta svojevremeno iz Plaškog u Josipdol, a Plaškom uvaljuje smrdljivicu oko koje je sljedećih desetljeća bilo samo velikih okapanja i mnogo više štete nego koristi? Sjećanje na vremena kad je Plaški bio praktično ucijenjen postojanjem tog užasnog čudovišta već je evocirano do u detalje, šteta što to niste pročitali.
Sto se tice bunara na izvoru, za to nisam stručnjak, ali mi se iz prethodnih diskusija čini da na izvoru Dretulje nema osobite veze da li je vodozahvat dublje ili pliće, jer od vode vrhunskog kvaliteta ne može biti još kvalitetnija.
Sasvim ste u pravu kad tvrdite da zona izvorišta Dretulje nije nikakav fenomen. Osobno poznajem neke vrlo uticajne ljude kojima svojevremeno ni Plitvička jezera nisu bila baš nikakav fenomen. U svojim monstruoznim planovima, kao jaje jajet nalik onom tragičnom sa TSCIP, pozivali su se upravo na vaš argument - mislili su na proračun! Iliti tadašnjim rjecnikom rečeno ``općedruštvenu korist``.
Ako se već pozivate na uredbe RH provjerite da li postoji uredna dokumentacija za gradnju na izvoru Dretulje, ili se tamo gradi ``na divljaka``?
Na kraju, slažem se da treba brinuti i o prirodi isto kao i o razvoju, ali budite onda principjelni. Ne želim vam držati lekciju iz tog predmeta, ali ovdje je vec prethodno rečeno da postoje mogućnosti da se ostvari upravo ono što su u svijetu nazvali ``podnošljivim razvojem``, dakle pametnim korištenjem prirodnih resursa. Pa da više nikad ne bude smrada i otpada ni u Plaškom, ni u Dugoj Resi, Karlovcu, kad već postoji takvo blago (izraz koji za Dretulju koriste vrhunski hrvatski stručnjaci)... bez obzira što nije fenomen.

Izvor

Zašto se prije nisam javljao na ovom forumu?
Zato što sam tek nakon jučerašnjeg priloga u Dnevniku odlučio malo potražiti na netu nešto u vezi s tim, a brzo me ogorčila očita manipulacija sa fotografijama na site-u http://www.plaski-lika.com/album.htm .
Studija je izrađena tako kako je izrađena. Na ekološkim udrugama i svim drugim udrugama ili pojedincima, stručnjacima ili laicima je da mišljenja iz studije pobijaju, ali isključivo valjanim tehničkim argumentima, tablicama, parametrima i analizama. Bombastični argumenti „smrdljiva“, „otrovna“, „betonska“ nisu i ne mogu biti argumenti za valjanu raspravu.
Sama zona izvorišta je proteklih godina uređena, ograđena i uklonjeno je ruglo od nadstrešnice na betonskoj ploči koje je tamo niknulo krajem devedesetih godina. Usporedba rezultata ispitivanja kvaliteta vode u starom i novom bunaru ipak ukazuje da postoje razlike jer su u uzorcima vode iz starog bazena pronađene bakterije kojih u uzorcima iz novog bunara nema.
Sama punionica se predviđa na lokaciji u bivšoj tvornici u Plaškom i apsolutno neće imati nikakav utjecaj na samo izvorište. Ne znam da li ste upoznati, ali izdašnost izvora Dretulje u najpesimističnijim proračunima i mjerenjima ne pada ispod 900 l/s, a za punionicu je, koliko mi je poznato predviđeno 10 l/s. Da li je investitor ozbiljan i da li će stvarno nešto izgraditi ili ce sve napustiti zaista nema nikakvog utjecaja na Dretulju.
Ribnjak i utjecaj na razvoj kraja.
Godinama već na cjelokupnom prostoru kontinentalne Hrvatske jedinice lokalne samouprave fantaziraju o razvoju zasnovanom na turizmu, troše brdo novaca na bezvrijedne studije bez pokrića jer ostaje samo činjenica da i hrvatski građani i stranci turistički odlaze na more, a samo rijetki zanesenjaci i ljubitelji prirode u unutrašnjost, a oni najcešće imaju neku djedovinu ili si kupe nešto na selu pa ni oni nisu pravi turisti. Postoji 4-5 mjesta u unutrašnjosti Hrvatske koji na turizmu mogu nešto ozbiljnije zaraditi.
Obzirom da je proizvodnja ne samo u našoj drzavi, većim dijelom riknula jer već i zapad seli svoju proizvodnju na daleki istok mora se pronaći novi način privređivanja. Ukoliko je jedan od načina uzgoj ribe, zašto ne.
Javni uvid u studiju je tek jedan od prvih koraka pri planiranju ribogojilišta. Zakonom su predviđeni slijedeći koraci:
Ishođenje lokacijske dozvole u koju je uključeno i ishođenje svih potrebnih posebnih uvjeta
Izrada glavnog i izvedbenog projekta uz poštivanje svih postavljenih uvjeta
Ishođenje suglasnosti na izrađeni projekt
Ishođenje građevne dozvole
Izgradnja objekta uz građevinski i vodni nadzor zaduzene za strogo pridržavanje tehnologije građenja predvidjene glavnim projektom.
Tehnički pregled izgrađenog objekta i ishođenje uporabne dozvole.
Ishođenje vodopravne dozvole sa kriterijima rada objekta, dinamikom uzimanja uzoraka na analizu i poštivanjem uvjeta postavljenih u vodopravnoj dozvoli.
U svakom od navedenih koraka cijeli projekt može propasti ukoliko se odstupi od predviđenih uvjeta.
Znam da vlada općenito mišljenje da nitko ne provodi zakon pa zašto bi i taj investitor, ali moramo vjerovati da neće tako biti zauvijek i da će i kod nas doći do vladavine zakona.
Sprječavati bilo kakve investicije u nerazvijenom kraju zbog toga sigurno nije riješenje.
Nećemo moći zauvijek živiti samo od ljepote prirode jer svi bi imali bogato opremeljene stanove, kuće i aute, a to ipak nekako treba i zaraditi.
Jedan od prethodnih postova je spomenuo i mogućnost zagađenja samog izvora što je toliko neinteligentno i glupo i može doći samo od nekoga koji, ili nikad nije bilo na izvorištu Dretulje, ili je bio ali nije odslušao ni jedan sat fizike u školi.
Želite li na ovom forum stvarno poništiti studiju pustite politiku, pustite studije stare 20 i više godina, pročitajte skraćenu verziju koja je dana na uvid i istupite valjanim i jasnim tehničkim argumentima.

jk

Pročitavši ovo pitam se da li je ovo bio naručen tekst jer božeoprosti autor ne zna što govori. Evo dakle moj odgovor vama:
Sama zona izvorišta nije proteklih godina bila uređivana a naročito nije "Prima d.o.o." zaslužna za to, jer je pomenuto ruglo od nadstrešnice i betonsku ploču uklonio sam graditelj te divlje gradnje (g. T. vlastoručno ) i to prije nekoliko godina, mada prilično nevoljko i tek nakon ogorčene medijske kampanje a posebno nakon dokumentarne reportaže koja se gledala na HRT-u. Možda autor gornjeg teksta smatra da sada Prima  ima pravo ponovo zagađivati i graditi bez građevinske dozvole i čekati da li će morati rušiti i valjda pomovo i čistiti. Jer kako inače protumačiti najavu da će investitor možda na kraju sve i napustiti. Situacija je, priznajem puno bolja jer umjesto ˝bučne˝ betonske ploče s drvenom kućicom u kojoj se svaku večer orila pijana pjesma i povraćalo u izvor a preko dana sjedilo i pucalo po starom mlinu, sada imamo ˝mirnu˝ betonsku kućicu iz koje se ništa ne čuje, a kad' će ne zna se....!!!
Nije mi baš najjasnije ni kako se to Dretulja zagadila jer autor tvrdi da uzorci vode danas pokazuju da u njoj ima i bakterija. Ranije često rađene analize uvijek su pokazivale vodu izuzetne čistoće, a tu se tada živjelo, obrađivala zemlja… Sada nema nikoga a voda zagađena!. Tko li nam to zamuti Dretulju?
P.S. Eno u Albumu još slika famozne punionice koja ne puni ništa, a vidi se i izvorište kako je lijepo uređeno pa je tako manipularor slikama uspješno raskrinkan tako da  sada možete mirno i bez nervoze posjećivati ovaj naš Forum.

bb

Poštovani gospodine,
Ne zelim zvučati nadmeno i tjerati Vas ``u red``, ali moram Vas suočiti sa vlastitim izjavama i razmišljanjem. Ako ste Vi napisali i ono prethodno, postavljajući pitanje da li je netko brinuo svojevremeno kad je Tvornica zagađivala sve do Karlovca i dalje, onda je to zalaganje za principe koji su mi jako bliski. Ne možete onda već kojih nekoliko minuta kasnije mijenjati kolosjek i zalagati se za razvoj po cijenu rizika da se opet zagađuje, možda ne do Karlovca, ali zagađuje definitivno.
Što se ozbiljnih argumenata tiče, zar nisam prethodno upozorio ostale sudionike u ovoj raspravi da ne srljaju neoprezno i da svoje stavove isključivo formiraju s obzirom na mišljenje i savjet provjerenih vrhunskih stručnjaka i dokazano poštenih ljudi poput prof. dr Bozidara Stilinovića?
Tehnologija ribnjičarske proizvodnje nije toliko uznapredovala da bi bilo bitnih promjena u odnosu na stanje od prije 15 godina.
Napokon, koliko puta treba da ponovim da plan rješenja cjelokupnog lokaliteta izvorišta Dretulje postoji i da ne podrazumijeva gradnju nikakvih motela i hotela i da nije utemeljen isključivo na turističkoj ponudi, iako i toga ima nešto, nego na ČISTOJ PROIZVODNJI!!! Investitori bi mogli da se konsultiraju u vezi tog plana i kad bi zaista htjeli da misle na dugorocno kvalitetno rješenje, a ne na sumnjivu zaradu mafijaškim sistemima, mislim da bi se brzo i lako došlo do sporazuma kojim bi svi bili zadovoljni. Svi osim mafijaša, naravno.
A politiku u ovo nemojte miješati jer je upravo briga za Vrelo ideja okupljanja na zdravim osnovama, bez miješanja prljave politike. Uostalom, ako i mislite da izvor kakav je ovaj u Vrelu Dretulje i nije nikakav fenomen, proslost je vec demantirala takav stav. Iskreno se nadam da neće biti potrebno ponavljati stare lekcije.

Na famoznoj sjednici promjene imena ulica desila se i jedna neprimjetna ali važna stvar. Svi člaovi vijeća (čak i Kašljević) složili su se da treba zabraniti bilo kakvu gradnju od Vrela do mostova i to jednoglasno usvojili (prije ulica i ostalog). Slijedi popunjavanje knjige primjedbi, slanje istih na određene adrese i čekanje da se odustane od cijelog projekta. Samo čitanje ovoga topica neće pomoći. Svi koji imaju nekoga u Plaškom, neka ga upute da upiše svoju primjedbu u knjigu, svi drugi, neka glasaju na stranicama općine Plaški, i na posljetku, neka kontaktiraju što više ljudi da se uključe protiv ove sulude zamisli. Podsjećam još jednom, ovdje nisu bitna nacionalna i politička opredjeljenja, već odgovornost za sve one koji dolaze iza nas, makar nikad ne došli živjeti u Plaški.
Dana 15 - 4 – 2005. je u domu u Plaskom javna rasprava na temu plana prostornog uredjeđa općine Plaški. Inicijator ideje ribogojilišta bit će tamo da "ugura" soje ribogojilište u graševinsku zonu. Svi koji to mogu neka se pojave na toj raspravi i suprostave se takvoj ideji. Neka nam je sa srećom ….

bb

Svemu prethodnom htio bih nesto dodati.
Naravno da treba učiniti sve moguće kako bi se u budućnosti preventivno spriječilo svakojake sulude ideje za gornji tok Dretulje, ali istovremeno ne zabiti vrlo bolan autogol. O čemu se radi?
Svaka nova gradnja, naglašavam NOVA, zabranjena je u Vrelu Dretulje jos prije tridesetak i više godina. To, međutim, nije svojevremeno smetalo legendarnim likovima iz Vodoprivrede Karlovac da prave neviđene nevolje čak i kad je riječ o popravljanju već postojećeg, uz demonstraciju nebrige za stvarno stanje na terenu koju se ne bi moglo opisati blažom od one - biblijskih razmjera! Da vas podsjetim, na potezu od Vrela do Malog vrela, bilo je bačeno desetak automobilskih olupina, svakojaka skalamerija, stari štednjaci, a o sitnom smeću da i ne govorim. Vrhunac je bio kad je netko posebno mudar dovezao i nekakvu crkotinu. Nadležne organe, prije svih inspekcijske službe općine Ogulin, sve to nije posebno impresioniralo, a Vodoprivredu Karlovac još manje. Beskrupulozne tipove nitko i ništa ne može spriječiti u pokušaju provedbe njihovih paklenih planova, osim ako ih ne preduhitrimo!! Nije, dakle, dovoljno reći što nećemo, nego i što hoćemo! Imamo li viziju kako istovremeno gotovo savršeno sačuvati taj Božji kutak (koji nekima nije nikakav fenomen, ali kad nemamo bolji, a oni ni takav jer da imaju ne bi dolazili devastirati naše), a ne sprečavati umno i produhovljeno korištenje potencijala koji su više nego očiti?!! Ističem - UMNO i PRODUHOVLJENO! IMAMO!!! A to se ne postiže pukim zabranama.
Da bi se Vrelo zaštitilo, potreban je i novac koji se neće, nažalost, naći negdje sa strane, već ga tamo valja i zaraditi. Vrelo Dretulje ima potencijal da bude ono što je bilo i u prošlosti - ponos Plaškog i Plaščana! Za ostvarenje te plemenite ideje i uzvišenog cilja potrebna su sredstva, ali i kadrovi, jedinstven nastup i nadasve - ljubav. Naravno da oni kojima je moguće nekažnjeno bacati smeće na tako osjetljivom lokalitetu, čak i strvine odlagati pored samog glavnog izvora (a i toga je bilo) ne mogu za Vrelo imati više poštovanja od konstatacije da ``nije nikakav fenomen``. Vizija je da Vrelo bude uređeno kao park prirode, gdje će svaka travka biti ``na broju``, a pristup dozvoljen, ali strogo kontroliran; vizija je da Vrelo bude ne samo omiljeno plaščansko izletište, već SVJETSKI poznat centar u kome će se okupljati najuglenija imena nauke, prije svih ekolozi; mjesto gdje će na terensku nastavu dolaziti postdiplomci čije će doktorske dizertacije biti dobrim dijelom utemeljene na istrazivačkim projektima koji će se provoditi upravo u - Vrelu! Mislite da je nemoguće? Ako nastavimo logikom koja je dovela i Tvornicu sulfatne celuloze i papira u Plaški i logikom da ``Vrelo nije nikakav fenomen`` naravno da je nemoguće. Prije rata neki od vodećih autoriteta, među nekorumpiranima dakako, tvrdili su da je sasvim moguće. Ali... treba insistirati na ekskluzivitetu Vrela kao lokacije i, nadasve, treba se složiti, treba privući one koji znaju, mogu i hoće, a koji vole Vrelo, Plaški i znaju cijeniti ono što im je ostalo od predaka!

Izvor

Samo jedno veliko kvazi-ekološko bla-bla-bla.
Stalno se kačite na moje riječi "nije nikakav fenomen".
Da vas podsjetim, da je svaka rijeka pa čak i prljavi Dunav i Sava na svojem izvoru čista i pitka. Ono što je kod Dretulje vrijedno je pristojna izdašnost izvora koja i u najnepovoljnijim uvjetima može osigurati minimalno 700-800 l/s. Činjenica je da ta voda koja ima svoju vrijednost svakog dana, svake sekunde izvire i odlazi i trenutno joj je jedina namjena pored onog manjeg ribnjaka kod mosta da odvodi otpadne vode iz naselja Plaški. Predpostavljam da živite u Plaškom pa me zanima koliko kućanstava ima propisnu septičku jamu, i koliko kućanstava ima kopije potvrda o plaćenom pražnjenju te iste jame. Ne krivim ja zbog toga stanovnike Plaškog, ali ostaje činjenica da kompletne otpadne vode Plaškog završavaju u podzemlju gdje se mješaju sa vodom. Kriviti za otpad u zaleđu i oko izvora bilo koju javnu instituciju ili firmu je tragikomično. Draga gospođo ili gospodična, olupine auta, bijele tehnike, strvine životinja i sl. prema mom ne baš malom iskustvu, u velikoj večini slučajeva baca lokalno stanovništvo i to je isto i oko Jastrebarskog i oko Karlova i oko Ogulina i svih gradova i sela na ovim prostorima. Taj otpad uglavnom nema nacionalni predznak.
Nemam više volje polemizirati bez valjanih protuargumenata. Priče od znanstvenicima iz svijeta koji će doći proućavati Plašćanski cret su bajke koje se na ovim našim prostorima provlaće desetljećima.
Cijeli svijet je do grla u surovom kapitalizmu i žele li naši ljudi osigurati barem nešto od kapitalističkih "blagodati", morat ćemo se ponekad i odreći neke prirodne moćvare ili kamenjara. Ono što stvarno treba saćuvati kao strateški interes je voda iz podzemlja, a izvore većinom treba eksploatirati na neki od prihvatljivih načina, a ribnjaci i punionice su ipak prihvatljiviji od tvornica ili centrala koje će vodu koristiti za pranje ili hlađenje.
Još uvijek čekam da neko izađe sa valjanom ocjenom i kritikom studije koja se neće zasnivati na ispraznim bajkama.

bb

Katkad i slijepi mogu vidjeti bolje od onih čiji je vid sasvim dobar, a i gluhi bolje čuti od onih cijem sluhu nije nista naškodilo. Drago mi je, poštovani gospodine, što se povlačite iz polemike u kojoj niste ni sudjelovali, ja još manje. Jer, i polemika ima svoje zakonitosti, razgovor gluhih nešto je drugo. Stari bi Ličani rekli ``ko Mana i Dana`` ili ``ja ga krstim, a on p...``! Prethodno sam se obraćao onima koji žele čuti ono što ne znaju jer se nisu time ranije bavili, još manje o tome razmišljali. I dalje plovite svijetom svojih zabluda pozivajući se na ``okrutni kapitalizam`` i njegove blagodati, uz istovremeno bezidejno obezvrđjivanje onoga što isti taj kapitalizam prepoznaje kao novu, neprocjenjivu vrijednost. Ne tvrdim da na kraju nećete uspjeti, zajedno sa svojim istomišljenicima, napraviti ne samo ogromno ribogojilište u Vrelu, nego možda i atomsku centralu u sred Zagreba. Ili još bolje skladište radioaktivnog otpada čije bi otvaranje kapitalisti sa Zapada vrlo izdašno platili. Naravno da će mi biti u tom slučaju žao zbog razloga principjelne prirode, bez obzira što su brojni moji prijatelji Zagrepčani sa oduševljenjem dolazili svojevremeno u Plaški i Vrelo, jer je i Zagreb grad za koji me vezu poneke od najljepših uspomena, grad u kome sam rođen. Ipak, idejnim bogatstvom koje ste ovdje predstavili, a koje je dostojno genijalaca koji su svojevremeno dovukli u Plaški skalameriju od Tvornice, samo ste me uvjerili da siromašni duhom ne vide prst pred nosom ni u po bijela dana, kamoli noću. Vjerujte mi, čak i ako ne možete shvatiti zašto biste trebali, da ste prošli svijeta uvijek iznova provjeravajuci koliko drugi cijene i mnogo manje vrijednosti od one kakvo je Vrelo, da ste se suočili sa pokušajima Zapada da najotrovnije pipke ideologije koja ga vuče naprijed i naprijed u krajnju propast udalji od onog vrijednog a još uvijek sačuvanog sa čime se ja suočavam svakodnevno, ne biste se ni u ludilu usudili da ``glumite u predstavi kojoj ne znate ni naslov, kamoli tekst``.
I - još nešto! Nemojte ove riječi primiti osobno. Ne poznajem vas, osim kroz stavove koji su mi poznati iz vremena kad je diktator mogao u sred zime proglasiti da je stiglo proljeće. Obraćajući se vama, obraćam se vama sličnima koji ili su od nagomilane moći toliko otupjeli da ne mogu osjetiti čak ni kad postanu drski, ili onima koji su bili tupi i prije nego što su stekli nekakvu objektivnu moć. Ne znam gdje živite, ali vam od srca želim da pored svoje kuće ne gradite nista ni nalik onom što biste htjeli da bude izgrađeno u srcu Plaškog, njegovom najvrednijem djeliću. Što se tiče stručne argumentacije koju tražite, za milog Boga, pa koliko puta trebam ponoviti da su je ponudili najistaknutiji hrvatski stručnjaci još prije 15 godina? Danas misle jednako, baš kao što isto misle i isprani mozgovi čija vizija za Vrelo nije otišla dalje od gradnje kakve pilane (jer je i šuma blizu pa gdje ćeš bolje prilike da se odmah ispili ono što se noću usiječe), birtije (čuli smo da izvor moze odlicno poslužiti i za povraćanje pijandura) ili nešto slično. Kao što rekoh, uzalud je nekima dar sluha kad su gluvlji od potpuno gluhih!

bs

Službeno vrijeme za primjedbe ističe sutra, dakle, svatko tko još želi uložiti primjedbu može je pismeno poslati na adrese općine i ureda za zaštitu okolisa karlovačke županije na adrese navedene na http://www.plaski.hr/html/aktualnosti.htm
Inače u samu knjigu primjedbi u općini upisane su vrlo konstruktivne i ozbiljne primjedbe. Moglo ih je biti i više, ali sta je tu je. Važno je da se svijest o potrebi zaštite Vrela ipak probudila i kod onih koji za to nisu marili (nekih). Također valja napomenuti da su pisma i emaili odaslani na razne strane sa pozivom na reakciju i podršku. Ostaje nam nadati se da će struka reagirati i učiniti sve da se pobjedi ova kapitalistička bezočnost.
Na kraju nam uvijek ostaje nada da će se nakon devastacije okoliša i stotina tona betona podići željeni novac od investitora i sve ostaviti da "krasi" Vrelo. To je ipak manja šteta od svega otpada i trovanja ukoliko ribogojilište zaista proradi.
Poziv
Neka se ribiči iz Plaškog udruže u svoje ribolovno društvo i podnesu zahtjev za koncesiju na svoje rijeke, pa neka se čeka dok se voda ne oslobodi, i dok Bartol and son's ne odustanu i odu tamo odakle su i došli.
Neka ribiči iz Plaskog ne padaju na ponudu da se mogu učlaniti u "njegovo" ribolovno društvo bez plaćanja članarine.
Neka dobro pobjedi u Plaškom

anon

Zar je moguće? Da li je zaista riječ o Bartolu, nekadašnjem automehaničaru iz Ogulina, ugostitelju, uticajnom``poslovnom čovjeku`` još iz onih vremena? Koji je pored ostalog i zet pokojnog Milana Vukasa koji je izgradio svoje ribogojilište nedaleko Vrela Vrnjike.
Što se tiče konstruktivnih primjedbi i mara za dobrobit Plaškog, molimo da onu koju su 4. 04. upisali plaščanski poglavari javno objavite. Konačno smo saznali ko sjedi na dvije stolice i ko sam sebi diže spomenik u Vrelu.

Tko sijedi "na dvije stolice" ?!? Po svemu sudeći sijedi prof. Simo Šumonja !
Ovo je tekst koji je gospodin Šumonja napisao u "Knjigu prigovora i mišljenja na Studiju o utjecaju na okoliš ribnjaka Dretulja" ... Da li je napisao upravo takav tekst zbog svog uvjerenja da je to stvarno tako, ili je dobio od naručioca Studij , kako se to kaže neku "pinkicu", možemo nagađati i prikloniti se jednoj ili drugoj varijanti .
Dakle, tekst g. Šumonje ide ovako :

"Izgradnjom ribnjaka Dretulja osigurava se proizvodnja zdrave i kvalitetne hrane, privredni društeveni razvoj općine Plaški.
Studija o utjecaju na okoliš ribnjaka Dretulja čuva vrijedne dijelove okoliša, osigurava ekološku stabilnost.
Studija štiti prirodne resurse, izvorište rijeke Dretulje, biljni i životinjski svijet, tlo, skladan razvoj eko-turizma,rekreacije, lovnog turizma, a posebno značajno u studiji je očuvati prirodne resurse korita rijeke Dretulje s pritokom Vrnjikom.
Poglavarstvo općine Plaški na dvije sjednice raspravljalo je i upoznalo studiju o utjecaju na okoliš ribnjaka Dretulja, prihvatilo je studiju i dalo pozitivno mišljenje. Ribnjak Dretulja treba graditi.

4.04.2005. S.Šumonja

mg

Ajmo poći od prve pretpostavke da to gospodin Šumonja piše zbog svog uvjerenja da će općina Plaški prosperirati sa ribnjakom na vrelu Dretulje i da je povjerovao navodima u studiji ...
Ali ,što je sa zadnjom rečenicom u njegovom tekstu ?
Ako je općinsko vijeće još negdje oko 22.3.2005 .godine donijelo JEDNOGLASNO odluku da je protiv izgradnje ribnjaka na vrelu Dretulje, prosto je nevjerovatno da gospodin Šumonja piše 12 dana kasnije kako je Poglavarstvo, čiji je on član, raspravljalo o studiji i dalo pozitivno mišljenje.
Pa zar odluka vijeća nije obavezujuća za Općinsko poglavarstvo?!?
Da li je g. Šumonja zlouptrijebio svoju ulogu člana poglavarstva i napisao nešto o čemu poglavarstvo nije ni raspravljalo .... Ili ako je raspravljalo, možda nije zauzelo takav stav?
Prema saznanju koje imam općinsko poglavarstvo nije zauzelo stav i dalo "zeleno svijetlo" da se gradi ribnjak na vrelu Dretulje, a da je slušajno i donjelo, gospodin Simo Šumonja ne može kao član poglavarstva, nastupati u njegovo ime, jer su to ovlasti načelnice .
Gospodin Simo Šumonja će narednih dana sijediti kao član komisije u Zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša karlovačke županije, i prema svemu sudeći zastupati stajalište, suprotno odluci Općinskog vijeća općine Plaški, ogromnoj većini građana Plaškog, bez obzira na nacionalnu i stranačku pripadnost, mišljenju najvećeg stručnjaka za vode u Hrvatskoj prof.dr. Stilinovića, mišljenju prof.dr.Slobodana Grbe, koji su se očitovali kontra ribnjaka u gornjem toku Dretulje.
Ako je sve ovo istina gospodin Simo Šumonja neminovno zaslužuje moralno-političku odgovornost, a možda i kaznenu, ako kao član poglavarstva iznosi neistine i zastupa stavove suprotne odluci Općinskog vijeća .

bb

Čini se da neke stvari konačno isplivavaju na svjetlo dana, kao i da se potvrđuje stara narodna da ``vuk dlaku mijenja, ali ćud - nikada``.
Prof. Simo Šumonja, kažu bio je najbolji profesor matematike svih vremena u ogulinskoj gimnaziji. Kao političar, jer je bio u više mandata predsjednik nekadašnje općinske Vlade, ako ne najgori, a ono jedan od najgorih. Kakve to veze ima sa sadašnjim njegovim stavovima, ako je sve tačno preneseno, i kakve veze sa ribogojilištem? Prof. Šumonja je prije 15 godina bio u ekipi koja je pošto-poto htjela uvaliti ribogojilište na Vrelo Dretulje! Iz te ekipe je valjda jedini koji je i danas u nekim krugovima koji o tome odlučuju, pa je očigledno da nije promijenio mišljenje. Naprotiv, mislim da nikad nije zaboravio javnu blamažu koju je zbog ribogojilišta doživio i da je njegovo upetljavanje u novi slučaj dobrim dijelom osveta za ono od prije 15 godina.
Sa žaljenjem mogu dodati da se povodom ondašnje rasprave o ribogojilištu upravo prof. Šumonja nije libio i vrlo ružnih opaski na račun pojedinaca koji su se usprotivili gradnji, pa je to išlo čak i do termina - izdaja! Da li je u međuvremenu naučio nešto novo ili ``tambura`` staru priču - ne znam. Iz prethodno rečenog čini mi se da nije, a posebno nije ponudio odgovor na pitanje zašto graditi u Vrelu ako su ponuđene nizvodno druge dvije lokacije, ekološki neuporedivo manje rizične i štetne?

ona

Pažljivim iščitavanjem svega prethodno napisanog, mnogo toga postaje jasnije. Koliko mogu razumjeti, u igri su stari igrači, jer ako je prije 15 godina najistureniji u okupljanju snaga za gradnju ribnjaka bio nažalost pokojni Milan Vukas, a sada je to njegov zet; ako je prije 15 godina prof. Šumonja bio jedan od najglasnijih zagovornika te ideje ma kako nakaradna bila, a sad je ponovo - jasno je tko ponovo gura propale ideje. Šteta što nema opet nekog da ponudi kakvo novo skladište poput onog koje je svojevremeno niklo u sred Plaškog, ili možda neku vrlo prljavu industriju, ali uz dobro obrazloženje, pa da prof. Šumonja upregne sve svoje oratorske sposobnosti u korist takvog projekta. Ne bi mu bilo prvi put! Ne znam samo da li čovjek treba biti u većoj mjeri glup ili pokvaren da proguta takvu splačinu? Glup ako vjeruje da izgradnja betonskih bazena može povoljno uticati na razvoj, na primjer turizma u Plaškom, a ekonomsko zapošljavanje nekoliko ljudi ubrzati prosperitet mjesta. Molim, zaključujem na osnovu gore pročitanog, ispravite me ako nisam u pravu. Ili prof. Šumnonja opet, po tko zna koji put, misli da se i u ribarstvo razumije bolje od prof. dr Kreše Pažura?

Vrlo je on mudar, ali po onoj staroj:
"Neka komšiji crkne krava".
Obrazloženje: U Veri ima mrvica vode u odnosu na Vrelo Dretulje, pa je možda i čista ljubomora u pitanju. Vidiš da tu mrvicu vode koju skupljaju danima pa puste ponekad na slap za slikanje, "slapovi Nijagare"?! Smješno do bola.
Kad bi taj isti profesor stanovao u Vrelu Dretulje ili bilo gdje u gornjem toku te divne rijeke, ni u najvećem ludilu ne bi dozvolio gradnju ribogojilišta.

bb

NE znam jesmo li potpuno u pravu, ali pretpostavimo da je ovo posljednje otkriveno u vezi angažmana prof. Sime Šumonje bar najvećim dijelo tačno, postavlja se pitanje kako razobličiti njegovu rabotu i spriječiti nepopravljivu štetu koju bi mogao nanijeti? Da li postoji mogućnost da mu netko lijepo objasni da može pokušavati sa podzemnim igrama sjedenja na dvije-tri stolice, ali da će se to prije ili kasnije otkriti i da bi poslije svih sličnih aktivnosti kojima se bavio u karijeri mogao i nadrljati pod stare dane, bez obzira što mu nitko dobronamjeran ne bi to želio? Ima li još uticajnih pojedinaca poput prof. Šumonje koji jednu priču priča kad je sa osviješćenim Plaščanima, drugu kad je u općini, a treću kad zastupa interese općine negdje vani?
Još jednom se prisjećajući cirkusa od prije 15 godina zgrozio sam se i pri samoj pomisli da će prof. Šumonja u vezi slučaja gradnje ribogojilišta zastupati općinu Plaški u Vodoprivredi Karlovac. To vam je otprilike isto kao kad su poslije uspjesne akcije uništenja vladičanskog dvora neki umni nazoviplaščani htjeli zaravnati i hram ``Vavedenja Presvete Bogorodice``.
Može li netko postaviti pitanje tko i kako zastupa interese općine Plaški ovom slučaju i može li se dobiti pismeni izvještaj o tome? Ponavljam, prof. Šumonja će prije glasati za uništenje gornjeg toka Dretulje, sve u ime razvoja, zapošljavanja, svijetle budućnosti i tko zna čega još, nego mnogi iz Ogulina ili čak Zagreba! Provjereno!

bs

Prirodne i kulturne vrijednosti
Na području Općine Plaški nema zakonom kategoriziranih objekata prirode.
Prema Prostornom planu Karlovačke županije od prirodnih vrijednosti na popisu evidentiranih dijelova prirode s prijedlogom kategorije zaštite temeljem Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 30/94, 72/94.) nalaze se:
-Dretulja - izvor – predložena kategorija zaštite: hidrološki SPOMENIK PRIRODE
- Rijeka Dretulja - botanički – predložena kategorija zaštite: POSEBNI REZERVAT šumske vegetacije. Šume koje obuhvaćaju 102 ha 15. i 16. odjela šumskog gospdoarstva sastoje se djelomično od bukve i jele, a djelomično od kulture četinjača.
- Plaški - cret – predložena kategorija zaštite: botanički, floristički POSEBNI REZERVAT. Spada u najljepše ravne cretove u Hrvatskoj, a takve dvije površine u plaščanskom području opisao je prof. S. Horvatić još 1930. godine. Ovakvih cretnih površina nekad je bilo u Hrvatskoj znatno više, ali ih je zbog plodne humusne zemlje čovjek meliorirao i pretvorio u poljoprivredne površine. Ovaj cret treba zaštititi jer spada u botaničke rijetkosti, posebno što se tiče znanstvene vrijednosti.
- Plaški – drvored starih lipa, predložena kategorija zaštite: SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE.
Kompletan prijedlog plana prostornog uređenja općine Plaški od večeras i na službenim stranicama općine.

bb

Da li netko pouzdano zna na čemu smo sad? Javni uvid je prošao, prošlo je i vrijeme za primjedbe, prof. Šumonja jedno priča, drugo piše, a možemo lako pretpostaviti što govoritika ako dođe ``stani-pani``, baš kao sto nije teško pretpostaviti što će poduzeti investitor, posebno ako je zaista riječ o Bartolu. Da li se on negdje pojavio u toj ulozi, da li netko zna je li poduzimao neke propagandne akcije ili se zaustavio na lobiranju pojedinaca poput prof. Šumonje? Da li postoji neki konkretan način da se odmah razobliči ta opaka ujdurma, kad je već došlo dotle da se napokon zna tko što radi, pa čak i tko sjedi na više stolica, ovisno o tome gdje je kakva atmosfera.
U više navrata sam podsjećao da je ranije već bilo predviđeno da se na prostoru Vrela Dretulje ništa ne smije graditi, ali vidimo da se i ranije, pa i sad takve odluke mogu preko noći zanemariti, samo ako je onaj tko stoji iza ideje o gradnji dovoljno moćan. Čak i ako ta gradnja ne podrazumijeva kultiviranje, oplemenjivanje prirodno izuzetno vrijednog lokaliteta, nego njegovu devastaciju i trajnu degradaciju.

v

Ukratko da Vam prenesem vijest, a koja će Vas razveseliti.
Neće se graditi ribogojilište !!!!
Hvala svima koji su se za to izborili !

bb

Naravno da bi me veselilo da saznam da se ribogojilište neće graditi, ali to više nije dovoljno.
Prvo - možemo li biti sigurni da je zaista tako, ili je vijest o tome (ne daj, Bože!) samo priča za naivne da se umire kako bi se preko noći ipak moglo početi sa gradnjom, a prethodno u bitno mirnijoj situaciji zavrsiti još neke podzemne aktivnosti, ako je potrebno?
Drugo - ako od ribogojilišta neće biti ništa, možemo li se osigurati da VIŠE NIKAD ne bude ništa od takvih nakaznih planova, ili će nam prvom prilikom ponovo netko dovoljno nadobudan pripremiti novo iznenađenje, ali tada poučen i ovim iskustvom?
Treće - kad se već krenulo, treba ići do kraja! Prebogata prošlost nedovršenih slučajeva ili nakaradnih kompromisa kazuje da nema trajnog i kvalitetnog rješenja ako se ne krene od temelja i ne završi gdje treba. Sad treba raščešljati i sve oko famozne punionice, papira, vidjeti točno tko je imenom i prezimeno odobrio gradnju onog ``prsta u oko`` od kućice pored izvora, a ako nije nitko onda bi se moralo znati tko se usudio graditi bespravno u zoni od prvorazrednog značenja!
Četvrto - već sam ranije napisao da nije dovoljno znati što nećeš, nego i sto hoćeš. Okupimo se, ako ne možemo drukčije, onda ovako, i raspravimo imamo li viziju za očuvanje, zaštitu, ali i procvat Vrela i gornjeg toka Dretulje? Ako se oko toga dogovorimo, stvar je upornog rada i truda da privučemo investitore koji neće u Plaški i Vrelo doći pljačkati i uništavati, već ulagati zbog svog interesa, ali i na korist Plaškog i budućih generacija. U suprotnom će nam svako malo tamo neko naći za shodno da se zaleti i pokuša ono što mu se čini najprofitabilnijim, a nemojte sumnjati da će uvijek naći bar nekoliko lokalaca koji će se zdušno pridružiti. Prof. Šumonja nije jedini, bez obzira što je jedan od najglasnijih. Bio do sada...

Branko Šupica

Pismo gospodina Davorina Markovića, ravnatelja državnog zavoda za zaštitu prirode, upućeno:
- Općini Plaški,
- Javnoj ustavovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije
- Županijskom zavodu za prostorno uređenje i zažtitu okoliša
- Ministarstvu zaštite okoliša,

Predmet: Studija utjecaja na okoliš ribnjaka Dretulja, mišljenje

Vidi: Arhiv→Naše stranice

Inače, što se tiče 'kućice-nakaze' na Vrelu, ono što ja znam o tome je da je sve 'čisto' u papirima. Naime, kako znamo sadašnji koncesionar za vodu Vrela je firma Komunalac iz Ogulina. Pod izgovorom rekonstrukcije izvorišta zapravo je nikla novogradnja, a podućece "Prima d.o.o." bila je 'samo' izvođač radova.
Prosudite sami tko je komu tko.
No bez obzira na to, zahvaljujem svima koji su se uključili u akciju sprečavanja gradnje ribogojilišta. Pored činjenice da smo (možda) uspjeli spasiti Dretulju, shvatili smo da se bez obzira na udaljenost i prepreke ipak dovoljno kvalitetno možemo udružiti za više ciljeve. Hvala i autorima ovoga sajta koji su svojim postojanjem stvorili uvjete za stvaranje ovakve mreže.
Bude li bitnih promjena (meni dostupnih) saznat ćete to. Nastavite posjećivati i aktualnosti na www.plaski.hr.
Pozdrav svima.
Branko Šupica

eko

Izvor Dretulje proglašen je spomeničkom baštinom, gornji tok Dretulje će biti pod posebnom zaštitom, a donji pod zaštitom. područje će biti zaštićeno važećim zakonima, te konvencijama Evropske Unije i Županijskim prostornim planom. Nova nepromišljena odluka Općine plaški da se Japaga proglasi poslovnom zonom iako je 2001. upravo zbog Dretulje trebala biti sanirana. Veliki minus garnituri na vlasti je i činjenica da unatoč zahtjevima ekologa nisu povukli iz komisie MZOPUG svog kompromitiranog predstavnika, te se aktivnije uključili u zaštitu prirodnih vrijednosti kraja.

v

Dretulja je spasena i to je sigurno !
Neće biti nikakve gradjne !!!
Ovo za one koji jos strepe,ali sve će vam biti napisano od strana onih divnih ljudi, male grupe a velikih pobjednika !!!
Još jednom im hvala.