|
Zanimiljivosti iz dijaspore
26 Aug 2004 |
Puno naših ljudi je u inostranstvu,
širom svijeta. Različiti ljudi, različito su se i snašli.
Već smo puno, ovdje, pisali o prilagođavanju i neprilagođavanju
naših ljudi koji su u srednjim i starijim godinama počeli,
na neki način, život ispočetka. Ne mislim samo na izbjeglice
već i na ljude koji su dobrovoljno otišli tragajući za boljim
životom.
Malo smo pisali o njihovoj-našoj djeci.
Zna se da djeca lakše prihvate novu sredinu, a pogotovo oni
koji se rode u inostranstvu.
Kakva su nam iskustva?
Da li je teško odgajati djete u inostranstvu?
Jeli lakše biti djete u inostranstvu?
Prije tri godine naše novine su pisale o uspješnom dječaku
Gojku Bunčicu koji je s roditeljima u Australiji. Bilo
bi lijepo da nam se on javi ili njegovi roditelji. I
drugi roditelji!
I druga djeca! |
nada |
Bojala sam se kako će moja
djeca naučiti strani jezik i da li će zaboraviti naš srpsko-hrvatski
koji sam ja učila i govorila.
Srećom je strah bio neopravdan. Oni su već u osnovnoj školi
i govore tri jezika računajući naš. Nadam se da će nastaviti
tako dobro učiti, i igrati se sa stranom djecom kao da su
naši iz dvorišta... |
iva |
Draga mt,
Hvala na slikovitoj podršci, mom odlasku u inostranstvo.
Često ni ja sama nisam svesna šta sam uradila i dozvolim
sebi da me razljute sitnice ne videći planinu od trna.
Sin će možda to shvatiti jednog dana. Sada je srećan i pomalo
besan u zahtevima ali to je takođe prolazna faza. On je odradio
prilagođavanje iznad svih mojih očekivanja i nikada se nije
žalio da mu je teško. U ovoj školi je našao nekoliko dobrih
drugara i atmosfera je vrlo dobra, drugarstvo na visini.
Nastavnica (razredna) je inače pesnikinja tako da i decu
usmerava da misle pozitivno i da uočavaju pesničke slike.
Sad više nisam usamljena u pričama o oblaku u pantalonama
i radujem se pesničkom ateljeu u sinovljevoj školi, jednom
nedeljno na koji mnogo želim da idem.
Upoznali smo nedavno jedan bračni par koji su oko 13 godina
ovde u Švajcarskoj. Žena je psihijatar i nedavno je shvatila
da je premorena i da ovaj rad ovde nije toliko plaćen koliko
se živaca kida a da je zivot u Srbiji lepši i sa manje rada
se dođe do nekih para sa kojima se može pristojno živeti.
Zamalo se prošlog vikenda vratila, sa svojim bratom, u Ljig
odakle je i došla. Srećom, muž je razuman čovek (moj zemljak
iz Subotice) pa je rekao ja se tamo ne vraća ni po koju cenu
i tako su ostali ali nju ideja o povratku ne popušta. Inače
ona je bila ta koja je prva došla ovde.
Tako vam je ta priča ilustracija da se kolo okreće i da čovek
teži na jednu stranu a kad se toj strani približi onda ga
vuče na drugu stranu i tako ukrug. Gledajući istoriju, zemlje
dožive uspon a zatim pad, ujedinjuju se pa se posle razjedinjuju
i to isto ide u krug. A lepota je negde skrivena u kapi rose,
na latici cveta, u osmehu nekog toplog bića, u pesmi ptice
na mom prozoru i njihanju klasja žita na poljima među kojima
vozimo bicikle. Muzika koju duša sluša jača je od buke gradskog
života i samo lepotom se može pobediti sve.Srdačan pozdrav. |
Ona
downunder |
U Australiji o kojoj se `svaśta
priča`, kako netko reče, nije lośe ako se u obzir uzmu
mogućnosti rjeśavanja osnovnih životnih problema. Sasvim
je tačno da je ovdje stopa godiśnje inflacije vrlo niska,
izmedju 2,5 i 3 posto godiśnje, istina je da je stabilna
i privreda i državna valuta, statistika kaže da je i stopa
nezaposlenosti poslije viśe godina pala vrlo nisko... Zemlja
je vrlo lijepa, nasuprot uobičajenoj viziji Australije
kao pretežno suve, prave pustinje. Od ljepote se medjutim
ne živi. Naličje te naizgled idilične priče je da se u
Australiji naglo povećava jaz između stravično bogatih
i srednje klase, o siromaśnima da se ne govori da postaju
jos siromaśniji. Poslodavci nerijetko ``divljaju``, iako
će to malo tko da prizna, a nedavno je u australijskoj
śtampi objavljeno istraživanje po kojem se sve viśe radi
ne zato da bi se viśe zaradilo, nego da se zadrži trenutni
posao. Australija je na prvom mjestu po broju prekovremenih
sati - NEPLAĆENIH!
O državnom zdravstvu da se ne priča! Na rubu je kolapsa,
iako imaju najsavremeniju opremu. Najgore je bolesnicima
koji nisu u životnoj opasnosti, a trpe strahovite bolove.
Ima slučajeva da čekaju satima i satima pomoć, a privatno
zdravstveno osiguranje definitivno je preskupo čak i za mnoge
bolje stojeće.
Za naśe je ljude posebno teśko śto im pritajeni rasizam i
fanatična cehovska zaśtita interesa onemogucava rad u onom
u čemu su najbolji, čak i kad je riječ o odličnim stručnjacima
kojima su diplome priznate, a koji su dobro savladali engleski
jezik. Izuzeci su uglavnom bili elektroinžinjeri kojih je
ranije trebalo, ali koji su prośle godine doživjeli pravi
pomor! Samo ih je u melburnskom ``Erikssonu`` otupśteno hiljade,
među kojima je mnogo Srba, čak i mnogo bračnih parova.
Da, Australija je lijepa zemlja, ali se čini da su zlatna
vremena njenog brzog razvoja i veće śanse naśih ljudi - stvar
proślosti. ``Čačkanje`` sa terorizmom i guranje u prvi plan
kao ``američkog zamjenika śerifa`` u azijsko-pacifičkom regionu
može ugroziti i poziciju zemlje koja je bila uglavnom zaśtićena
od neposredne ratne opasnosti, a čemu je multietnički sastav
stanovnistva svakako značajno pomagao. Ako i imate priliku
da dobijete teśko ``osvojivu`` vizu za Australiju, nemojte
očekivati previśe i lako jer je već mnogo onih koji su se
razočarali gledajuci fantastične reportaže. Kratki boravak
ili turistički posjet je jedno, život sa svim svojim problemima
neśto sasvim drugo. Nije otkrivanje tople vode, ali.. |
Peca |
Slažem se, odlično je objaśnjeno
.
Imamo sve ali koliko nas stvari čini stvarno sretne, koliko
smo sretni - ponekad moram malo duže da razmiśljam.
Život mladih se kudikamo razlikuje, veže nas samo śto moramo
da se družimo jer nemamo izbora droga-alkohol ili samoća,
veže nas već stoti put ispucana tema, veže nas dosada, veže
nas alkohol jer tada ne razmiśljamo,
Izgubili samo nas ponos, radovanje, veselje prihvatili užasno
brzo sve śto nije naśe postali smo mali pokretni računari
koji govore, mnogo puta naś život mogu da poredim sa Čorbinom
slikovito opisanom pjesmom - A kada petak dođe (odnosno subota).
Pronaći sebe u svemo ovome prepustio bih nekome drugome tko
je uspeo neka vam opiśe način
Ćao svi |
|


|
|