Ovdje se nalaze razni

SPORAZUMI,
STUDIJE,
PLANOVI

Sporazum o suradnji Vlade Republike Hrvatske i zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom Saboru

1. LJUDSKO DOSTOJANSTVO I GRAÐANSKA RAVNOPRAVNOST SVIH GRAÐANA REPUBLIKE HRVATSKE

- osigurati ravnopravnost kao i ljudsko i nacionalno dostojanstvo pripadnika srpske nacionalne zajednice

2.POVRATAKIZBJEGLICA

- Vraćanje u roku 6 mjeseci bespravno korištene srpske privatne imovine
- Rješavanje svih prispjelih zahtjeva u roku 4 mjeseca i dodatni rok do kraja lipnja za podnosenje zahtjeva za obnovu te obnova svih objekata u roku od godinu dana,
- Rješenje do kraja lipnja svih neriješenih zahtjeva za konvalidaciju,
- stambeno rješavanje bivših korisnika stambene društvene imovine, s mogućnošću otkupa stana,
- nadoknada za uništenu privatnu imovinu izvan područja važenja Zakona o obnovi.

3. PRIMJENA USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA

- Usklađivanje, u roku od 3 mjeseca, statuta, odluka o poglavarstvima i drugih akata općina, gradova i županija s odredbama Ustavnog zakona,
- dosljednu primjenu Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, te Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
- osiguranje, u roku od 3 mjeseca, svih uvjeta za izbor i rad vijeća i predstavnika srpske nacionalne manjine u općinama, gradovima i županijama,
- priznavanje adekvatnog političkog i pravnog statusa te osiguravanje potrebnih uvjeta i sredstava za djelovanje koordinacijskog tijela vijeća srpske nacionalne manjine na državnoj razini,
- dosljedna i potpuna primjena Odluke Vlade Republike Hrvatske o Zajedničkom veću
- participiranje predstavnika srpske nacionalne zajednice u ministarstvima i drugim tijelima izvršne vlasti.

4. POVRATAK IMOVINE SRPSKE ZAJEDNICE
 
- otklanjanje zakonskih i drugih prepreka za povratak imovine u vlasništvu institucija srpske nacionalne zajednice.

5. RAZVOJ PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA
 
- razvoj povratničkih sredina pitanje od posebnog državnog interesa,
- prelazak s humanitarne pomoći na razvojne procese,
- stvaranje pretpostavki za razvoj poljoprivrede, turizma, malog i srednjeg poduzetništva,
- osiguravanje u Proračunu za 2004. godinu posebne stavke potrebnih sredstava iz kojih bi se financirali razvojni projekti,
- hitno donošenje Zakona o područjima od posebnog državnog interesa

6.REFORMA PRAVOSUÐA

- reforma i stabilizacija pravosuđa,
- individualna odgovornost za počinjene zločine,
- ubrzavanje svih kaznenih postupaka u odnosu na osumnjičene za ratne zločine i osigurati objektivne dokaze
- skidanje sumnje sa svih onih za koje nema dokaza da su ratni zločin počinili,
- zalaganje vlade za obnovu i reviziju slučajeva u kojima je postupano suprotno od ovih pravnih vrijednosti.

7. PRIDRUŽIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

- aktivno učešće i podršku pristupu Republike Hrvatske Europskoj uniji.

8. SURADNJA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA

- podrška Vladi u razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom te BiH,
- rješavanje preostalih spornih graničnih pitanja,
- rješavanje pitanja nestalih i zatočenih
- potpisivanje sporazuma o zaštiti manjina izmeðu Hrvatske i Srbije i Crne Gore,
- vraćanja kulturnih dobara u Hrvatsku kao i ratifikacija sporazuma o zaštiti kulturnih dobara između dviju država
- postizanje sporazuma o ukidanju viznog režima 

(Tekst preuzet sa stranica  praviodgovor.co.yu)

 Nacrt prostornog plana uređenja općine Plaški

U skladu sa člancima 4., 5., 6. i 7. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja Prostornih planova (NN br. 101/98.), zaključkom Općinskog poglavarstva Općine Plaški od 14. 03. 2005. godine upućuje se na javnu raspravu
PRIJEDLOG PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINE PLAŠKI
Javna rasprava trajat će od 01. travnja 2005. do 30 travnja 2005. godine.
Za vrijeme trajanja javne rasprave, Prijedlog prostornog plana uređenja Općine Plaški izložit će se na javni uvid u prostoriji općine Plaški-prizemno, 143. domobranske pukovnije 5., Plaški, radnim danom od 9 do 15 sati.
Javno izlaganje o prijedlogu prostornog plana uređenja Općine Plaški održat će se u petak 15. 04. 2005. godine s početkom u 10.00 sati u prostoru Doma kulture Plaški. I.B. Mažuranić, Plaški.
Pisana očitovanja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog prostornog plana uređenja Općine Plaški primaju se do 30. travnja 2005. godine na adresu Općina Plaški, 143. domobranske pukovnije 5., Plaški, ili se mogu upisati u knjigu primjedbi koja se nalazi uz Prijedlog prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava.

***

POZIV

Svim građanima Plaškoga da provjere nalaze li se njihovi izgrađeni objekti ucrtani na kartama na mjestima predviđenim u prostornom planu kao zonama za građenje. Ukoliko to nije slučaj podnesite pismeni zahtjev sa točno navedenim katastarskim brojem čestice za označavanje i ucrtavanje tih parcela kao građevinskih zona.
Pismeni zahtjevi i primjedbe uz točno navođenje katastarskog broja čestice u pitanju, moraju biti poslani na adresu općine Plaški do 30. travnja 2005. godine kada se završava javna rasprava o prijedlogu prostornog uređenja općine Plaški
Prirodne i kulturne vrijednosti

Na području Općine Plaški nema zakonom kategoriziranih objekata prirode.
Prema Prostornom planu Karlovačke županije od prirodnih vrijednosti na popisu evidentiranih dijelova prirode s prijedlogom kategorije zaštite temeljem Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 30/94, 72/94.) nalaze se:

- Dretulja - izvor – predložena kategorija zaštite: hidrološki SPOMENIK PRIRODE.

- Rijeka Dretulja - botanički – predložena kategorija zaštite: POSEBNI REZERVAT šumske vegetacije. Šume koje obuhvaćaju 102 ha 15. i 16. odjela šumskog gospodarstva sastoje se djelomično od bukve i jele, a djelomično od kulture četinjača.

- Plaški - cret – predložena kategorija zaštite: botanički, floristički POSEBNI REZERVAT. Spada u najljepše ravne cretove u Hrvatskoj, a takve dvije površine u plaščanskom području opisao je prof. S. Horvatić još 1930. godine. Ovakvih cretnih površina nekad je bilo u Hrvatskoj znatno više, ali ih je zbog plodne humusne zemlje čovjek meliorirao i pretvorio u poljoprivredne površine. Ovaj cret treba zaštititi jer spada u botaničke rijetkosti, posebno što se tiče znanstvene vrijednosti.

- Plaški – drvored starih lipa, predložena kategorija zaštite: SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

Od kulturnih vrijednost tu su:

Plaška glava
Župna crkva Sv.Ana, god. Izgradnje 1807.
Pravoslavna Eparhijska saborna crkva Vavedenje Presvete Bogorodice, god.izgradnje 1773, RZG 748
Ostatci srednjevjekovnog utvrđenog grada

***

Novi Prostorno plan Općine Plaški usvojen je na sjednici Općinskog vijeća 11. 12.

2006. jednoglasnom odlukom prisutnih. Prisutni vjećnici HDZ-a, HNS-a i nezavisne

liste Save  Jovetića. Vjećnici SDSS-a nisu prisustvovali sjednici.

Novim prostornim planom gornji tok rijeke Dretulje (do mostova) zaštićen je u

kategoriji posebnog rezervata. 

Vidi: Arhiv → Naše stranic e→ Dokumenti →Prijedlog plana prostornog uređenja općine Plaški  i pripadajuće mape

Izgradnja ribnjaka Dretulja

Sukladno Odluci Komisije za ocjenu utjecaja zahvata na okoliš izgradnja ribnjaka Dretulja, od 18 veljače 2005. godine, a temeljem članka 18., 19., 20. i 21. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 50/00) daje se na
JAVNI UVID
Studiju o utjecaju na okoliš-izgradnja ribnjaka Dretulja
Javni uvid trajat će 14 dana sa početkom osmog dana od dana objave obavjesti u Večernjem listu, kao i na objavnim pločama općine plaški i Karlovačke žipanije.
Javni uvid održat će se od 22. ožujka do 5. travnja 2005. godine, svakim radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sati u prostoriji općine Plaški (mala sala), 143. domobranske pukovnije 5.
Primjedbe i prijedlozi mogu se upisivati u knjigu primjedbi na mjestu uvida do zaključivanja javnog uvida, ili se u pismenom obliku mogu dostaviti Zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Križanićeva 11, 47000 Karlovac

PRILOG

1. Mišljenje g. Davorina Markovića
2. Kontrastudija prof.dr.sc. Božidara Stilinovića
1. Pismo gospodina Davorina Markovića, ravnatelja državnog zavoda za zaštitu prirode, upućeno:
- Općini Plaški,
- Javnoj ustavovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije
- Županijskom zavodu za prostorno uređenje i zažtitu okoliša
- Ministarstvu zaštite okoliša,

Predmet: Studija utjecaja na okoliš ribnjaka Dretulja, mišljenje

Poštovana,

Dana 4 travnja 2005 djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode obavili su uvid u studiju utjecaja na okoliš ribnjaka Dretulja u općini Plaški, kao i obilazak terena na temelju čega dostavljamo ovo mišljenje.

Prije svega bitno je napomenuti da područje planirano za izgradnju ribnjaka uživa status privremene zaštite . U prostornom planu Karlovačke županije područje izvorišta Dretulje s okolicom u površini od 102 ha predloženo je za zaštitu u kategoriji botaničkog rezervata . Također u kategoriji botaničkog rezervata planira se zaštititi te je trenutno pod privremenom zaštitom i područje cretova pored Plaškog odnosno na području planiranih ribnjaka. ("Spada u najljepše ravne cretove u Hrvatskoj, a takve dvije površine u Plaščanskom području opisao je prof. S. Horvatić još 1930. godine. Ovakvih cretnih površina nekad je bilo u Hrvatskoj znatno više, ali ih je zbog plodne humusne zemlje čovjek meliorirao i pretvorio u poljoprivredne površine. Ovaj cret treba zaštititi jer spada u botaničke rijetkosti, posebno što se tiče znanstvene vrijednosti."). Iako navedena područja još nisu zaštićena ona se nalaze pod privremenom zaštitom od dana stupanja na snagu Prostornog plana Karlovačke županije. Za vrijeme privremene zaštite na prirodnu vrijednost primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti prirode koje uređuju zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti (članak 169. Zakona o zaštiti prirode, NN 162/03).

Nadalje, u krovnom dokumentu zaštite prirode Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti koju je 1999. usvojio Sabor RH, ravni cretovi na području Plaškog svrstani su među posljednje preostale cretove u Hrvatskoj te su radi svoje rijetkosti, izdvojenosti i veličine među kritično ugroženim staništima Hrvatske. Također "iako su cretovi u Hrvatskoj malih površina za razliku od nekada ogromnih cretova sjeverne i srednje Europe, ipak su botanički značajni kao posljenji cretni ogranci u ovom dijelu Europe".

Cretovi su prioritetna staništa na popisu Dodatka I (Priroda i stanišni tipovi od općeg interesa čija zaštita zahtjeva proglašenje posebnih područja zaštite) Direktive o staništima Europske unije. Kao područje stanišnih tipova koji su dakle ugroženi i na državnoj i na europskoj razini ovi cretovi spadaju u ekološki značajna područja temeljem članka 54. Zakona o zaštiti prirode (NN 162/03). Sukladno članku 55. Zakona "zaštita ekološki značajnih područja osigurava se provođenjem propisanih mjera i uvjeta zaštite prirode u cilju očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti sukladno odredbama ovoga Zakona. Nisu dopuštene radnje koje mogu dovesti do uništenja ili neke druge znatne ili trajne štete na ekološki značajnom području."

Na užem području zahvata pronađene su četiri ugrožene biljne vrste prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, a na širem području Plaščanske doline 15 ugroženih biljnih vrsta te tri osjetljive vrste. Što se faune tiče, i u kako sam autor poglavlja u predmetnoj studiji navodi nedostatnim opažanjima zabilježene su tri vrste s popisa Dodatka II (Životinjske i biljne vrste od općeg interesa čija zaštita zahtjeva proglašenje posebnih područja zaštite) i Dodatka IV (Životinjske i biljne vrste od općeg interesa kojima je potrebna stroga zaštita) Direktive o staništima. Leptir močvarna riča (Euphydryas aurinia) je i na Crvenom popisu ugroženih vrsta biljaka i životinja RH i na popisu Dodatka II Direktive o staništima. Na širem području zahvata zabilježene su tri ugrožene vrste, dvije vrste s popisa Dodatka II i IV Direktive o staništima te jedna zaštićena vrsta ptica. Vidljivo je dakle da je ovo područje stanište vrsta koje su ugrožene na državnoj a i na europskoj razini te se kao takva po još jednoj odrednici svrštavaju u ekološki značajna područja za koja vrijede prije navedene odredbe Zakona (članci 54. i 55.).

U studiji je navedeno da će ribnjak zahvatiti otprilike desetinu močvarno-cretnog staništa uz Dretulju. Međutim, osim direktnog, taj će zahvat prekidom prirodne komunikacije između rijeke i ostatka cretova s desne strane rijeke imati indirektan utjecaj na to već ugroženo stanište što će dovesti do njegove degradacije i postepenog nestanka.

Također Vas želimo izvijestiti da je Državni zavod za zaštitu prirode pristupio vrednovanju područja i izradi stručne podloge za zaštitu slivnog područja Mrežnice koje je Prostornim planom Karlovačke županije, Nacionalnom strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti i Programom prostornog uređenja RH predviđeno za zaštitu u kategoriji parka prirode. Stručna podloga će obuhvatiti i ogulinsko područje s Plaščanskom dolinom i rijekom Dretuljom.

Iz svega navedenog, mišljenja smo da je izgradnja ribnjaka Dretulje na opisanom području neprihvatljiva sa stanovišta zaštite prirode.

2.

Vidi: Arhiv →Naše stranice → Dokumenti → Prof.dr.sc. Božidar Stilinović: Studija utjecaja na okoliš ribnjaka Dretulje (kontrastudija) Primjedbe i sugestije k studiji s ekološkog aspekta

 
Prof.B. Stilinović uzima uzorke vode
iz pećine u Grbama

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
47000 Karlovac, Jurja Križanića 11
Tel./fax. +385 47 601 284
e-mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr

Pored samog vodotoka i brojnih izvora uz rub doline, osnovno prirodno obilježje gornjeg toka rijeke Dretulje je prostrani mozaik vlažnih staništa koji obuhvaća gotovo čitavu dolinu i padine s obje strane rijeke.
Ovo područje je stanište čak 34 biljne i životinjske vrste koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, tj. na Crvenom popisu ugroženih biljenih i životinjskih vrsta Hrvatske.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05), sva vlažna staništa predstavljaju prirodne vrijednosti, te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju. Svi cretovi predstavljaju ekološki značajno područje (čl.50), a dolina rijeke Dretulje je „cretna dolina“.
CRETOVI -  izrazito vlažna staništa bez drveća u kojima prevladavaju mahovine, šaševi i trave
Cijela Plaščanska dolina poznata je po svojim bazofilnim cretovima. Čitavo područje doline gornjeg toka Dretulje pokriveno je mozaikom različitih zajednica vlažnih staništa. Gotovo 50% područja predviđenog za zaštitu prekrivaju cretne i/ili livadno-cretne zajednice uvjetovane stalno prisutno vodom. Manje dijelove na rubovima područja predviđenog za zaštitu s obje strane rijeke prekrivaju suhi travnjaci s pojedinačnim grmovima i manjim šumarcima. Ovo je stanište na kojem su zabilježene brojne orhideje.

Šire  područje toka Dretulje nalazi se unutar krške zavale Ogulin-Plaški, a omeđeno je jurskim dolomitima.
Rijeka Dretulja ponornica je koja izvire ispod Male Kapele u zapadnom dijelu Plaščanske doline. Nakon 7 km meandrirajućeg i mirnog toka kroz Plaščansku dolinu ponire kod zaseoka Jakšići, te ponovo izvire kao izvor rijeke Mrežnice i kao izvor potoka Rudnica.
Kod naselja Plaški u dretulju se ulijeva Vrnjika. Dretulja, zajedno s Vrnjikom pripada slivu Kupe.
Flora
Osobitu florističku vrijednost dolini Dretulje daje činjenica da je potvrđeno stanište čak 32 biljne vrste koje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih biljenih i životinjskih vrsta Hrvatske kao što su Pinguicula vulgaris L. (tustica kukcolovka), Menyanthes trifoliata L. (močvarna trolistica, među kojima su i neke orhideje Orchis morio L. (mali kaćun) i Orchis tridentata Scop. (trozubi kaćun).
Fauna
U Dretulji je do sada zabilježeno šest vrsta riba tipičnih za krška izvorišta ovog sliva: klen (Leuciscus cephalus), potočna pastrva (Salmo trutta), pijor (Phoxinus phoxinus), tivuška (Barbatula barbatulus), potočna mrena (Barbus meridionalis petenyi) i peš (Cottus gobio).
Samo jednim obilaskom doline evidentirano je 11 vrsta leptira, dvije vrste vodozemaca i jedna vrsta gmazova koje su zaštićene prema Zakonu o zaštiti prirode.
Gatalinka (Hyla arborea) nastanjuje dolinu, a navedena je u Crvenom popisu ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Hrvatske.

Staništa u dolini gornjeg toka rijeke Dretulje znanstveno su zanimljiva, rijetka i ugrožena na državnoj i međunarodnoj razini i stoga izuzetno vrijedna sa stanovišta zaštite prirode.

Kako zaštititi?
Cijelo ovo područje nekada se redovito kosilo, što je doprinjelo dosadašnjem očuvanju ovih staništa. Za njihovo daljnje očuvanje trebalo bi poduzeti aktivne mjere u smislu kontroliranog uklanjanja drvenaste vegetacije te košnje. Također, bi trebalo poticati mjere za tradiocionalne načine gospodarenja na ovom području.

Zašto zaštititi?
Samo postojanje posebnog rezervata trebalo bi upotpuniti turističku ponudu općine i pridonijeti promidžbi mjesta.
Područje predviđeno za zaštitu moglo bi se organizirano posjećivati, uz nadzor Javne ustanove i odgovarajuću interpretaciju. S obzirom na rastući interes za ovaj tip turizma u zemlji i svijetu, održivi turizam je dobrodošao za lokalnu zajednicu, te može djelomično financirati redovito održavanje staništa.