1994. GODINA

03.01.U Kninu počela radom TV pod kontrolom RSK.

07.01. Poslije denominacije najvrednija novčanica je od 10.000 dinara. Tri ovakve su trebale za 1 DM.
Fikretove i srpske snage 21. kordunaškog korpusa, vodile žestoke borbe sa snagama 5. muslimanskog korpusa oko Pećigrada i M.Kladuše.

10.01. Počeo Samit NATO pakta u Briselu. Na političkoj sceni su prijetnje bombardovanja sepskih položaja u Bosni.
U Beogradu umro književnik Mladen Oljača.

11.01.Tuđman i Izetbegović u Bonu dogovorili prekid vatre između hrvatske i muslimanske vojske u Bosni.

17.01. U Ženevi počeli razgovori o zaustavljanju rata u BiH

19.01. Mate Granić i Vladislav Jovanović potpisali Zajedničku izjavu o otvaranju Jugoslavenskog predstavništva u Zagrebu i Hrvatskog ureda u Beogradu do 15. februara.

20.01. U Kninu održan Martićev promotivni skup.
U Gračacu, Đorđe Bjegović i Petar Škundrić govorili afirmativno o ličnosti Milana Martića.

23.01. Drugi krug izbora u RSK za predsjednika Republike u kojem su učestvovali, kandidat SDSa Krajine dr Milan Babić i nezavisni kandidat Milan Martić. Poslije silne medijske podrške iz Srbije Republička izborna komisija je proglasila pobjedu Milana Martića.

24.01. SRJ najavila uvođenje super dinara.

01.02. Vojislav Šešelj, predsjednik SRS i Milan Babić, predsjednik SDSa Krajine potpisali protokol o koaliciji dviju stranaka.

05.02. U Sarajevu, na pijaci od eksplozije poginulo 66 ljudi i 197 ranjeno.

07.02. Butros Gali izrazio spremnost da snage NATO bombarduju srpske položaje u Bosni.

09.02. NATO dao bosanskim Srbima ultimatum da povuku teško naoružanje oko Sarajeva.

10.02. Pjer Sori, kandidat za ministra vanjskih poslova Švedske zatražio bombardovanje Beograda.
Započeli trojni pregovori u Ženevi između: Karadžića, Silajdžića i Ekmečića.

12.02. U Kninu zasijedala konstituirajuća Skupština RSK. Za predsjednika je izabran Branko Vojnica iz SRS, za potpredsjednike: Marko Atlagić i Milan Ernjaković

28.02. Avioni NATO pakta oborili 5 aviona RSK iznad bosanskog teritorija. Srpski lovci su, pričalo se u Kninu, bombardovali muslimansku fabriku oružja u Travniku.

02.03. U Vašingtonu potpisan muslimansko hrvatski pakt usmjeren protiv Srba.

04.03. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 900 o pomoći Sarajevu.

06.03. Počele oštre borbe u Lici. Hrvatske snage su zaužele Golo Trlo.

09.03. Mate Granić i Hari Silajdžić na pregovorima u Moskvi.

l7.03. Predsjednik Republike Milan Martić predložio za mandatara Vlade RSK Borislava Mikelića.

18.03. U Vašingtonu svečano potpisan antisrpski pakt između Hrvata i muslimana. Skrojena je muslimansko hrvatska federacija u Bosni i konfederacija s Hrvatskom.
Skupština Srbije izglasala Vladu Mirka Marjanovića.

20.03. Franjo Tuđman izjavio da su prava Srba u Hrvatskoj ispod nivoa političkih prava Šiptara na Kosovu.
Drugog dana zasijedanja Skupštine RSK u Kninu, premijer Đorde Bjegović podnio ostavku svoje Vlade.

21.03. Predsjednik Republike Milan Martić za pregovorače s Hrvatskom odredio: Slobodana Jarčevića, Milu Novakovića i pukovnika Rakića.

22.03. U Zagrebu, u Ruskoj ambasadi počeli hrvatsko krajiški pregovori.

31.03. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 908 o povećanju pripadnika UNPROFORa i poštovanju integriteta Republike Hrvatske i BiH.

21.04. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 913 o deblokadi Goražda.

26.04. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 914 o povećanju osoblja UNPROFORa za 6500 vojnika, 150 vojnih posmatrača i 275 civilnih policajaca.

13.05. Srbija proslavila Dan službe bezbednosti, dan kada je Josip Broz izdao naredbu za formiranje zloglasne OZNe.

17.05. Ruski patrijarh Aleksej II na Palama.
HDZ zatražila smjenjivanje Josipa Manolića i Stipe Mesića.

18.05. U Podgoricu doputovao ruski patrijarh Aleksej II

20.05. U Kninu, na Tvrdavi otvorena izložba poklonjenih slika, čiji su autori umjetnici iz Srbije.
Promovisane su dvije knjige: \\\„ Manastir Krka\\\”,autora mr Slobodana Mileusnića i \\\„Srpska Krajina
istorijski temelji i nastanak\\\”,autora mr Mile Dakića.

26.05. U Beogradu (Međunarodni pres centar), izvršena promocija prve knjige, štampane u prestonici RSK Kninu: \\\„Srpska Krajina, istorijski temelji i nastanak\\\”,autora Mile Dakića.

31.05. U Sarajevu Skupština muslimansko hrvatske federacije izabrala za predsjednika Federacije Krešimira Zubaka, za potpredsjednika Ejuba Ganića.

01.06. 0bjavljeno da je Radovan Karadžić dobitnik ruske književne nagrade, Mihail Šolohov .

03.06. Zakazani pregovori u Ženevi nisu održani zbog nedolaska muslimanske delegacije. Osuđeni su Srbi jer se nisu povukli 3 km od Goražda.
Ministar informisanja RSK Borivoje Rašuo uputio pismo predsjedniku RSK Milanu Martiću u kojem ga optužuje za kršenje Ustava i Zakona o štampi.

04.06. U Benkovcu otvorena izložba„ Ikonopis Ravnih kotara ”. Izložbu su priredili Mišo Savić i Nikola Kusovac.
Predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Martić otputovao u Ženevu.

05.06. U Kninu promovisana knjiga „Cetinska krajina”, autora Veljka Đurića - Mišine

08.06. U Kninu, na Tvrđavi, promovisana knjiga „Sveti Spas u Cetini”, autora Veljka Đurića, Mišine.

09.06. Na izvoru Cetine, nedaleko crkve „Sveti Spas”, održan narodni zbor i postavljena bista vladike Nikodima Milaša.

12.06. Alija Izetbegović zapretio Zapadu novim oružjem, sveopštom muslimanskom mobilizacijom ratom protiv Evrope.

14.06. U Kninu boravio Piter Galbrajt. Ponudio je Srbima RSK ograničenu autonomiju, što rukovodstvo RSK nije prihvatilo.
Ministar informisanja u Vladi RSK obavijestio pismom predsjednika RSK Milana Martića da neće učestvovati u protokolu priprema za boravak Pitera Galbrajta u Kninu.
Franjo Tuđman posjetio Sarajevo, poslije čega je, kako navode hrvatski mediji „zrakomlatom otputovao u Novu Bilu”.
Predsjednik Republike Srpske dr Radovan Karadžić primljen kod ministra inostranih poslova Rusije Andreja Kozirjeva u Moskvi.

16.06. Služba za informisanje MUPa RSK izdala Saopštenje za javnost o hapšenju 148 lica osumnjičenih za razna krivična djela, ubistva, pljačke i krađe. Hapšenje je, prema Saopštenju, izvršeno„ na osnovu dogovora u Topuskom i Belom Manastiru” (a ne na osnovu zakona !)

17.06. U jutarnjim satima, u Topuskom, ubijen Siniša Lončar Paraga, istaknuti borac Korduna i komandant „Crnih pantera”.

22.06. Rusija potpisala dokumenat iniciran od SADa „Partnerstvo za mir”

28.06. U Kninu, na Tvrđavi, otvorena izložba „Solunski front”.
Na Dalmatinskom Kosovu proslavljen Vidovdan. Prisustvovalo je oko 7000 Srba. Govorili su: Milan Martić i vladika Longin. Otkrivenje spomenik srpskom guslaru, rad kipara Đorđa Jovanovića.
U Parizu zasijedala Kontakt grupa i razmatrala razgraničenja u Bosni.

01.07. Vođene teške borbe između snaga 5. korpusa i vojske Fikreta Abdića.

02.07. Hrvatske vlasti organizovale svoje izbjeglice u ometanju rada UNPROFORa u Hrvatskoj.
Skupština RSK izglasala nepovjerenje predsjedniku Okružnog suda Knin Risti Matkoviću, bliskom saradniku Milana Martića.

04.07. Na Plitvicama fonniran Savez novinara RSK. Za predsjednika je izabran Davor Lukač.

07.07. 0bjavljena „ultimatum karta” za razgraničenja u Bosni.

15.07. U Zagrebu hrvatski predsjednik dr Franjo Tuđman i turski predsjednik Demirel, potpisali antisrpski pakt.

18.07. Skupština Republike Srpske razmatrala plan Kontakt grupe. Hrvatski sabor usvojio Dokument kojim traži punu vlast u „Ružičastim zonama.”

19.07. Skupština RS kovertirala odgovor na Plan Kontakt grupe koji je sadržavao 3 tačke: pravo na samoopredelenje, izlazak RS na more, ukidanje sankcija SRJ.

20.07. Skupština RSK raspravljala o paketu vojnih zakona.

23.07. U Beogradu formirana Jugoslovenska udružena levica (JUL).

27.07. Ruski ministar odbrane Pavel Gračov posjetio SRJu.

03.08. Počela sjednica Skupštine RS na kojoj se razmatraju pritisci da se usvoji Plan Kontakt grupe.
Zasijedala Vlada RSK na kojoj je razmatrana situacija vezana za pritiske na Srbe u Bosni. Vlada Srbije dostavila ultimativno pismo rukovodstvu bosanskih Srba u kojem je pisalo i ovo: „ Nemojte se skrivati iza referenduma”.

04.08. Skupština RS donijela Odluku da se diktat Kontakt grupe uputi na referendum.
Na Plitvicama zasijedala Skupština RSK. Tema: Situacija u Bosni. Donesena je Odluka, na osnovu Referenduma od 21. juna 1993. o ujedinjenju s Republikom Srpskom.
Vlada Republike Srbije donijela Odluku o prekidu svih ekonomskih veza s Republikom Srpskom.

05.08. Avioni NATO pakta izvršili zračni napad na srpsku vojnu tehniku nedaleko Sarajeva. Radovan Karadžić uputio odgovor Miloševiću i Vladi Srbije na Odluku o prekidu ekonomskih odnosa s RS.
Predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić izjavio da je Odluka Skupštine RSK o ujedinjenju s RS preuranjena.
U Kninu razgovarali Hrvoje Šarinić, Borislav Mikelić i Milan Babić.

12.08. Vođene borbe oko Male Kladuše između snaga 5. korpusa i vojske Fikreta Abdića

16.08. Avion koji je vozio oružje za 5. muslimanski korpus oboren kod Ćorkovače.

18.08. Na vanrednom zasijedanju Skupštine RSK, predsjednik Skupštine RSK Branko Vojnica dao podršku rukovodstvu RS i kritikovao stavove i postupke rukovodstva Srbije.

19.08. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio predsjednike opština: Banije, Like i Korduna. Tom prilikom je izjavio: Uostalom, za sve vas ima ovde mesta.

20.08. Snage 5. muslimanskog korpusa, jutros u 6 sati provalile u Veliku Kladušu. Fikretovi vojnici se povukli bez borbe, a s njima i oko 60.000 muslimanskih civila.

22.08. Francuski ministar inostranih poslova Alen Žipe izjavio da će se francuske snage povući iz Bosne ako se ukine embargo na uvoz oružja bosanskim muslimanima.

26.08. U Topuskom održano savjetovanje prosvjetnih radnika RSK koje su pozdravili: predsjednik
Vlade Borislav Mikelić i vladika gornjokarlovački Nikanor.
Skupština Republike Srbije usvojila Plan Kontakt grupe o Bosni.
Zoran Đinđić predložio sklapanje konfederativnog ugovora između SRJ i RS.

27.08. U Republici Srpskoj referendum o prihvatanju ili odbijanju Plana Kontakt grupe. U krugu DIPa Vrginmost eksplodirala mina ručne proizvodnje. Jedno lice je poginulo i dva ranjena.
Skupština Republike Srbije usvojila Plan Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.

30.08. U Borovu Selu kindapovan ministar unutrašnjih poslova RSK Ilija Prijić. Kao izvršioci se spominju: Radoslav Kostić i Ilija Kojić. Prijić je odvezen do Bijeljine s pognutom glavom među nogama i tamo pušten.

01.09. U Kninu, na Tvrđavi, završno veče tradicionalnog Kninskog pozorišnog festvala s predstavom: „Sveti Georgije ubija aždahu”.

07.09. U Kninu razgovori vodstva RSK s Ovenom i Stoltembergom o otvaranju Autoputa. Glavni štab Vojske RSK izdao službeno saopštenje da će se ispitati okolnosti kako su ubijeni srpski vojnici u Bojni nedaleko Velike Kladuše.

13.09. Ubijen novinar i voditelj TV Republike Srpske Risto Đogo u Zvorniku. 19.09.Mirko Jović izjavio preko TV RS da bi Slobodan Milošević mogao doživjeti sudbinu dinastije
Obrenović.

20.09. Zasijedala Vlada RSK. Najavljeno je smjenjivanje direktora „Iskre” Zdravka Jankovića.
Pokrenuto je pitanje smjene predsjednika Skupštine RSK Branka Vojnice.

02.10.  U RSK se pojavio letak s potpisom Ivana Milasa( ? ) u kojem se poziva srpski narod da prihvati državu Hrvatsku.

04.10. Na Plitvicama počelo međunarodno savjetovanje: „Razvoj prirodnih, antropoloških, i društvenih nauka u zapadnim srpskim zemljama.”

05.10. Stupile na snagu Odluke o djelomičnom ukidanju sankcija SRJ (otvaranje Beogradskog
aerodroma, linije Bar-Barij, kulturna razmjena i sport ).
Na Beogradski aerodrom sletio prvi avion poslije djelomičnih ukidanja sankcija u kojem je doputovao Vitalij Čurkin.

l4.10. U Topuskom počeo dvodnevni simpozij geografa i istoričara iz RSK, RS i SRJ pod naslovom „Geografija i istorija srpskih zemalja”, u organizaciji Ministarstva prosvjete RSK. Suorganizatori su: Filozofski fakultet Petrinja, Ministarstvo za veze sa Srbima van Srbije Beograd i Predstavništvo Vlade RSK iz Beograda.

25.10. Skupština RSK izglasala nepovjerenje predsjedniku Branku Vojnici. Potpredsjednici dr Milan Ernjnjaković i Marko Atlagić podnijeli ostavke. Za novog predsjednika je izabran Rajko Ležajić, za potpredsjednike Borislav Bogunović i Đorđe Bogunović.

27.10. Predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić sa saradnicima razgovarao s predstavnicima Republike Hrvatske na Zagrebačkom aerodromu.

01.11. U Banjaluci počelo zasijedanje Sv.Sinoda Spc. Tema zasijedanja su srpski raskoli i osuda blokade RS.
Na bihaćkom ratištu počela srpska kontraofanziva.

03.11. U Kninu pregovori delegacija Republike Hrvatske (šef Hrvoje Šarinić) i Republike Srpske Krajine (Milan Martić, Milan Babić, Borislav Mikelić i gen. Mile Novaković). Hrvatsko muslimanske snage zaužele Kupres.
Ministar informisanja u Vladi Borislava Mikelića, Boro Rašuo podnio ostavku.

08.11. U Zagrebu pregovori između RH i RSK. S hrvatske strane: Šarinić, Morić, Pašalić, Olujić, Mršić i Stipetić, sa srpske: Mikelić, Petrović, Drača, Krička i Jakšić.

10.11. Zasijedala Skupština RSK. Vođena je rasprava o pregovorima s Hrvatskom i rekonstrukciji
Vlade. Ministar unutrašnjih poslova Ilija Prijić optužio mnoge za šverc i kriminal. Snage bosanskih
Srba izbile u predgrađe .Bihaća.

14.11. Predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić, na čelu delegacije pregovarao s predstavnicima
Hrvatske u Zagrebu. ,

16.11. Vojska Fikreta Abdića, potpomognuta od 21. kordunaškog korpusa počela napad na V. Kladušu, koju drže snage 5. muslimanskog korpusa.
Na Petrovoj gori pao helikopter Vojske RSK. Poginuo je pilot, a suvozač teško povrijeđen.

18.11. Jedinice Fikreta Abdića zaužele Stari grad Kladušu.
U Vukovaru zasijedala Vlada RSK.

19.11. Skupština RSK na sjednici u Vukovaru smijenila ministra unutrašnjih poslova Iliju Prijića.
Savjet bezbjednosti izglasao Rezoluciju 958 kojom se odobrava NATO paktu da na zahtjev
UNPROFORA može tući položaje u RSK.

21.11. Avioni NATO pakta tukli Aerodrom na Udbini (avioni SAD, Engleske, Francuske i
Nizozemske). Poginuli su: Branko Jerković i Darko Galović. Teško su ranjeni: Ratko Bjelobaba, Đuro Egić, Željko Uzelac i Željko Ivanišević.

22.11. Vojnici s bihaćkog ratišta upali u kancelariju predsjednika opštine Knin Drage Kovačevića,
ministra Milana Babića i demolirali namještaj.
Svjetske informativne agencije javile da je Bihać pred padom.

23.11. U Beogradu razgovarali: Milošević, Akaši i Martić.

25.11. Avioni NATO tukli srpske položaje vojske RS kod Japre i Benkovca, te raketne položaje Vojske RSK na Šamarici.
General Vojske RS Milovanović pozvao 5. muslimanski korpus na predaju.

25.11. Avioni NATO tukli položaje Vojske RS na krupskom ratištu.

26.11. Ruski ministar inostranih poslova kod predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

29.11. Hrvatski sabor raspravljao o sudbini Bihaća.

01.12. U Kninu sjednica Skupštine RSK. Raspravlja se o bezbjednosnoj situaciji i o pregovorima s Hrvatskom (o otvaranju autoputa, vodoopskrbi, naftovodu i elektroprivredi).

02.12. Snažni artiljerijski napadi na Veliku Kladušu. Snage 21. kordunaškog Korpusa podržavaju
napade Fikretovih boraca.
Na granici prema 5. muslimanskom korpusu ubijena sedmorica srpskih boraca s područja Dvora na Uni. Radi se o nepažnji i prevari.
Snage HVO napreduju prema Bosanskom Grahovu. Bosanski Srbi odustali od zauzimanja Bihaća.
U Zagrebu Hrvoje Šarinić i Borislav Mikelić potpisali Sporazum o ekonomskoj saradnji.

10.12. Hrvatske snage nastavile napredovanje prema Grahovu i visovima Dinare.

14.12. U toku posljednjih 10 dana u Bolnicu „Sv. Sava” u Kninu, dopremljeno 240 teških ranjenika s područja B. Grahova. Posebno teške gubitke je imala studentska brigada. U Kninu vojni istoričar Prelević održao predavanje o cerskoj bici, a iz toga bogat kulturno umjetnički program Vojnog duvačkog orkestra, baletnog studija Ane Tomić i sastava „Zlatne strune”.

17.12. Snage Fikretove Narodne odbrane, potpomognute od Kordunaškog korpusa zaužele Veliku Kladušu.

21.12. Na Palama i u Sarajevu bivši predsjednik SAD Džimi Karter posreduje između srpske i
muslimanske strane, neutrališući srpsku stranu da ne uništi 5. muslimanski korpus.
U Osijeku (Radićeva ulica), minirana pravoslavna crkva.
„Politika”,objavila članak „Hrvatske ljevice” pod naslovom „Hoće Krajinu bez Srba”. Džimija Kartera u Beogradu primio Slobodan Milošević.
Otvoren Autoput kroz područje Zapadne Slavonije.

25.12. Hrvatska artiljerija snažno tukla Bosansko Grahovo.
Fikret Abdić objavio, za sutra, veliki povratak svojih izbjeglica s Korduna u Kladušu. Dnevni list „Borba” iz opozicione prešao na stranu režimske štampe.

27.12. Jasuši Akaši zatražio od Milana Martića da ukloni srpske simbole s Autoputa.

1995. GODINA

04.01. U Splitu Hrvatska stranka prava obilježila 35. godišnjicu smrti dr Ante Pavelića. Govorili su Ante Đapić i Ivan Gabelica. Pavelić je označen kao veliki hrvatski državotvorac. U Vrginmostu počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju Milana Martića. Neki misle da je to rezultat sukoba s Mikelićem i Babićem.

12.01. Hrvatska otkazala gostoprimstvo UNPROFORu s 31. martom ove godine. Borislav Mikelić u Zagrebu pregovarao s Hrvojem Šarinićem.

13.01. Savjet bezbjednosti produžio suspenziju sankcija SRJ za narednih 100 dana.

14.01. Peti muslimanski korpus u kontra ofanzivi zauzeo selo Klokot kod Bihaća.

17.01. Na HTV „TV parlament”. Prijetnje Krajini su uputili Mate Granić i Gojko Sušak. U Srpskom radio Kninu više radnika suspendirano.

21.01. Vlada imenovala 27 članova Prosvjetnog savjeta RSK.

23.01. U Bosni generala Majkla Ruoza zamijenio general Rupert Smit.

30.01. U Kninu boravili predstavnici Plana Z-4 . Srpsku stranu zastupali: Milan Martić, Borislav
Mikelić, Milan Babić, Lazar Macura i Rajko Ležajić, koji su odbili da prime Plan Z-4 od američkog
ambasadora Pitera Galbrajta, dok ne dobiju garancije da se UNPROFOR neće povući iz Hrvatske. Plan Z-4 nudi Srbima: valutu koju izdaje NB Hrvatske, granice gdje je po popisu stanovništva 1991. bila srpska većina, biranje svoga predsjednika na 5 godina, samostalno sudstvo, ministarstva i ministre, pravo na ekonomsko vezanje za ostale države. Hrvatska priznaje krajiške zakone, upotrebu srpskog jezika i ćirilice, zastavu i grb Krajine, Krajišnici ne služe vojsku.
Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman izjavio da Hrvati i Srbi u Hrvatskoj ne mogu biti dvije ravnopravne strane.

01.02. Piter Galbrajt izjavio „Jasno je da međunarodna zajednica ne želi u Hrvatskoj ciparski sindrom.”

08.02. U Kninu vanredna sjednica Skupštine RSK na kojoj je predviđena rasprava o Planu Z-4. Na prijedlog predsjednika Milana Martića i uz podršku Milana Babića, Skupština je aplauzom prihvatila stav da se Plan Z-4 ne uzme u razmatranje.

11.02. U Kninu formirano Društvo za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije 1912.-1918. Za predsjednika je izabran mr Mile Dakić, za potpredsjednike profesori: Milojko Budimir i Svemir Popović.

15.02. U Kninu održana konstituirajuća sjednica Prosvjetnog sabora RSK. Prije službenog dijela priređen je dirljiv kulturno umjetnički program (zbor, balet, gitara, recitacije). Predsjednik SRS Vojislav Šešelj smijenio Radu Leskovca, a ovaj proglašava odvajanje radikala RSK od centrale u Beogradu.

16.02. U Domu vojske RSK ( Knin ). promocija SPSa Krajine. Iz Beograda su došli: Mihajlo
Marković, Petar Škundrić i Smi1ja Avramov (svi rodom iz područja današnje RSK ). Na pitanje da li će SRJ priznati Hrvatsku u avnoj skim granicama, odgovorio je Mihajlo Marković: „Niko u Srbiji i SRJ nema smjelosti da to učini. Takav bi odmah morao napustiti vlast”. '

20.02. Fonniran Savjet narodne odbrane Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

23.02. U Belom Manastiru počeo naučni skup„ Baranja srpska zemlja.” Sala je bila dekorisana grbom RSK i slikom Slobodana Miloševića. Neko je prigovorio, pa je donesena i slika Milana Martića.

24.02. Muslimani 5. korpusa ponovo iznenadili Banijce i Kordunaše. Ima više mrtvih, ranjenih i
zarobljenih srpskih boraca.

02.03. U Kninu završeno zasijedanje Skupštine RSK na kojoj je zatraženo smjenjivanje predsjednika Vlade Borislava Mikelića.

03.03. Predsjednik RSK Milan Martić zatražio smjenjivanje premijera Borislava Mikelića, optužujući ga za šverc, korupciju i lično bogaćenje.

06.03. Slobodan Milošević primio čelno rukovodstvo RSK.

07.03. Milan Martić na TV Knin rekao da Borislav Mikelić mora otići.

08.03. U Kninu boravili predstavnici Međunarodnog tribunala za ratne zločine.
U Kninu održana sjednica Skupštine RSK. Najavljena smjena Borislava Mikelića nije uslijedila.
Izabrana su dvojica ministara: Slobodan Perić, ministar unutrašnjih poslova, Drago Kovačević, ministar za informisanje.

10.03. Predsjednik Republike Milan Martić sazvao Vrhovni savjet odbrane. Njegovom pozivu nisu se odazvali Borislav Mikelić, predsjednik Vlade i Rade Tanjga, ministar odbrane. Novoimenovani ministar unutrašnjih poslova nije pozvan na sjednicu, jer mu je Martićeva grupa zabranila ulazak u Ministarstvo.

12.03. Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman izjavio, da će UNPR8FOR ostati i dalje u Hrvatskoj.
U srpskom Sarajevu muslimanski snajperisti ubili dvije djevojčice.
U bihaćkom regionu raste napetost zbog nestanka hrvatskog general bojnika Vlade Šantića.

15.03. Počelo dvodnevno zasijedanje Vlade RSK.

16.03. Predsjednik Republike Milan Martić zabranio da novoimenovani ministar unutrašnjih poslova RSK Slobodan Perić ulazi u prostorije svoga ministarstva.
Hrvatska artiljerija otvorila vatru po srpskim položajima južno od Drniša.

21.03. Uhapšen ministar odbrane RSK dr Rade Tanjga, ali je ubrzo pušten.

22.03. Vojislav Šešelj održao promotivni skup svoje stranke u Kninu.

31.03. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 981 o organizaciji UNCROa U 'Kninu nepoznate osobe provalile u stan ministra odbrane RSK dr Rade Tanjge. Nepoznate osobe podmetnule požar u katoličkoj crkvi Sv. Jakov u Kninu.

11.04. Na Suvoj Međi, između 39. banijskog korpusa i 5. muslimanskog korpusa vođene žestoke borbe.
Kod Vojinovca ( Plaški ) ubijen vojnik UNPROFORa.
Hrvatska televizija prikazala kako Hrvatska stranka pt:ava slavi 10. april dan NDHe.

21.04. U Petrinji održan sastanak Odbora za Jasenovac, gdje su došli do izražaja nesporazumi između rukovodstva RS i RSK, odnosno Mikelića i Karadžića. Delegacije se nisu mogle složiti ko će biti glavni govornik na komemoraciji.

24.04. Prošireni Savjet odbrane RSK donio Odluku o privremenom zatvara-nju Autoputa.

28.04. Kod Benzinske stanice Novska hrvatski državljanin nožem zaklao Srbina Tihomira Blagojevića. Poslije nekoliko sati brat ubijenog Tihomira pucao na kombi u kojem ubija dvojicu i ranjava petoricu Hrvata.

01.05. U 5,30 sati hrvatska vojska počela agresijom na Zapadnu Slavoniju, pod nazivom „Bljesak”. Hrvatske snage zaužele Jasenovac.

02.05. Klaus Kinkel zatražio povlačenje hrvatske vojske iz Zapadne Slavonije.
Savjet bezbjednosti zatražio prekid neprijateljstava i povlačenje hrvatske vojske.
Počelo srpsko raketiranje Zagreba projektilima iz „Ognja”.
Kod Stare Gradiške oboren hrvatski avion Mig 21.
Hrvatske snage ušle u Okučane.
Vodstvo bosanskih Srba održalo Skupštinu SDSa srpskih zemalja.

03.05. Rukovodstvo RSK u Kninu utvrdilo tekst sporazuma o prekidu vatre u Zapadnoj Slavoniji.

04.05. U Kninu sahranjen Srđan Čoka, pisac tekstova u rok grupi „Minđušara”. Poginuo je u Zapadnoj Slavoniji.
Hrvatske vlasti nisu dozvolile Jasušiju Akašiju da obiđe područje Zapadne Slavonije.

06.05. Hrvatska vojska na putu prema Oklaju ubila dvojicu srpskih boraca iz Radučića.

08.05. Muslimanski vojnici ubili četvoricu Srba i četvoricu zarobili kod Cetingrada.

09.05. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio predstavnike RSK.
U Brezovoj Glavi Dragan Mandić ubio oficira II. kordunaške brigade Branka Čiču.

10.05. U manastiru Moštanici (Bosanska Dubica), patrijarh Pavle održao pomen jasenovačkim žrtvama i žrtvama Zapadne Slavonje. Među prisutnima bili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Nikola Koljević.

13.05. Poslije brojnih uzmicanja, Radovan Karadžić pozvao da se RS i RSK ujedine. Babić i Mikelić nisu reagovali.
Skupština RSK sazvana za 17. maja.

16.05. U Kninu zasijedao Vrhovni savjet odbrane RSK. Usvojen je zahtjev generala Milana Čeleketića da podnese ostavku. Za novog komandanta Vojske RSK postavljen je general potpukovnik Mile Mrkšić, rodom iz opštine Vrginmost.
U Kninu priređena promocija prvog krajiškog romana „Nevini đavo”, autora dr Branka Zinaića.

17.05. Sindikat RSK organizirao miting podrške Milanu Martiću. Na udaru je bila politička sprega Babić - Mikelić. Vodstvo mitinga je preuzelo Radio televiziju Knin i udaljilo direktora Dušana Badžu, bliskog saradnika Milana Babića.Koordinacioni odbor mitinga je zatražio: raspuštanje skupštine, smjenu Vlade, raspisivanje izbora, poboljšanje položaja vojske i ratnih invalida.

19.05. U Bijeljini organizovan simpozij na kojem su učestvovali predstavnici muzejsko arhivskih ustanova RS, RSK i SRJe. Pomoćnik ministra za kulturu Srbije Begenišić je rekao: „Podeliti srpsku kulturu i srpsko nacionalno biće nisu mogli učiniti strani.osvajači, a to neće moći niti nacionalni glavari, ma o kome se radilo. Vi slažete vremena.”

23.05. Vlasti SRJ nisu dozvolile prelaz granice za djecu 8. razreda osnovne škole iz Knina. Osnovci su krenuli da upoznaju istorijske znamenitosti Srbije.

26.05. Avioni NATO pakta tukli srpske položaje u širem rejonu Pala i Sarajeva.
Snage bosanskih Srba zarobile oko 200 pripadnika UN i povezale uz bandere na mjestima vjerojatnog napada NATO avijacije.

28.05. U ranim jutarnjim satima kod Kremena (Slunj), oboren helikopter u kojem se nalazio ministar Izetbegovićeve Bosne, Irfan Ljubijankić. Poginulo je ukupno 7 lica. Iz pogođenog helikoptera su ispadale njemačke marke. Mnogi su u trenu postali milioneri.
Skupština RSK smjenila predsjednika Vlade Borislava Mikelića i podržala Plan ujedinjenja RS i RSK, kojeg je izradila zajednička komisija.

30.05. U Kninu zasijedali poslanički klubovi koji će predlagati novog premijera. Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem formirali Koordinaciju. Za predsjednika je izabran Goran Hadžić. Njen cilj je otcjepljenje od RSK.

01.06. U Kninu izvršeno krštenje Doma penzioneza li novo ime „Hotel Spas”.
U Bijeljini sastanak najviših rukovodstava RS i RSK. Vođena je rasprava o ujedinjenju. Obe delegacije su isticale potrebu hitnog ujedinjenja, ali je iza toga došlo do naglog obrta diskusije i raspoloženja.
U Kninu su završeni radovi na preuređenju čuvene Gimnazije u rezidenciju predsjednika Republike.
Narod se šegači i šapuće da je to jedini način da predsjednik Republike Srpske Krajine i njegovi saradnici imaju gimnaziju.

02.06. Bosanski Srbi kod Banjaluke oborili američki avion F-16

04.06. Počela jača hrvatska ofenziva na sektor Dinare.

05.06. Srpski narod izbjegao iz Civljana i Cetine.
Hrvatske snage zaužele Crni Lug, nedaleko Bosanskog Grahova.

06.06. Komandant UNPROFORa Bemar Žanvije u Kninu razgovarao s predstavnicima Vojske RSK.

11.06. U Kninu ubijen pripadnik Kenijskog bataljona Jongia i ranjen Čeh, vozač kombibusa. Srpski vojnici su pokušali oteti kombibus.

12.06. Milan Babić određen za mandatara Vlade RSK.

16.06. Skupština RSK donijela jednoglasnu odluku o ujedinjenju s Republikom Srpskom.

18.06. Eksplodirao vojni avion pri sletanju na Udbinski aerodrom.

19.06. Novi komandant Vojske RSK gen. Mile Mrkšić mobilisao sve šofere zaposlene u ministarstvima RSK.
U SRJ je u toku masovna mobilizacija Srba krajiškog porijekla. Njih više hiljada je uključeno u Vojsku RSK. Samo na slunjskom poligonu nalazi se oko 3000 nasilno mobilisanih Srba.
Vojne vlasti Republike Srpske pustile iz zatvora, posredstvom lovice Stanišića, posljednjih 26 pripadnika UN, od 388 koliko ih je bilo uhapšeno zbog bombardovanja srpskih položaja.

20.06. Karl Bilt preuzeo funkciju Lorda Ovena, koji je podnio ostavku zbog neprincipijelnih postupaka međunarodne zajednice na Balkanu.

28.06. Na Vidovdan, na vojnom poligonu kod Slunja, formiran Korpus specijalnih namjena Vojske RSK. Najsnažnije naoružanje iz ostalih jedinica izdvojeno je za ovu vojnu formaciju. Korpus je izvršio vojnu paradu, pred čelnim ličnostima i pred više hiljada prisutnog naroda RSK.

30.06. General Ratko Mladić izjavio da jedva čeka susret s Nijemcima u Bosni.

03.07. Predsjednik RSK Milan Martić primio u Kninu Karla Bilta i Torvalda Stoltemberga.

04.07. Zakazana vanredna sjednica Skupštine RSK u Mirkovcima.
U opštini Dvor proglašeno ratno stanje.
UNPROFOR upozorio na gomilanje hrvatske vojske na ličkom i dalmatinskom ratištu. Primjećeno je gomilanje hrvatske vojske na Dinari.
Predsjednik RSK Milan Martić primio predsjednike političkih stranaka u RSK.

05.07. Hrvatska artiljerija snažno tukla Bosansko Grahovo.

06.07. U Kninu, na Tvrđavi otvorena 13. tradicionalna kninska likovna manifestacija.

11.07. Vojska RS zauzela Srebrenicu.
Vojska RH zauzela visove Šator planine u Zapadnoj Bosni.

12.07. Skupština RSK nije održana il Mirkovcima, jer je pojedinim poslanicima onemogućen ulaz u Istočnu Slavoniju.
Borislav Mikelić oštro kritikovao mandatara Vlade RSK, dr Milana Babića zbog smanjivanja broja ministara, jer je to po njemu koncentracija vlasti u krugu Kninjana. Na kampanju ujedinjenja s RS, on gleda kao na bacanje prašine u oči narodu da se prikrije sramota pada Zapadne Slavonije.

13.07. Muslimanske snage 5. korpusa upale iza srpskih položaja na slunjskom području. Ubile su Nikolu Novakovića i zarobile sedmoricu Srba.

14.07. Na Baniji ubijen devizni inspektor Ministarstva za finansije RSK Nikola Velebit. Priča se da je ušao u trag šverca s naftom vladajuće mafije.

07.07. U Italiji se iskrcali prvi vojnici za brze intervencije u Bosni.

18.07. Vođene žestoke borbe oko Žepe u Bosni.
Policija u Vojniću hapsila dezertere. Uhapšeni su upućeni na Dinam.

20.07. Savjet bezbjednosti osudio srpsko osvajanje Žepe.
Hrvatska zaprijetila napadom na RSK ako se ugrozi Bihać.

22.07. Ćetvorica boraca 11. kordunaške brigade dopremljena mrtva. Poginuli su u borbi s 5.
muslimanskim korpusom.
Franjo Tudman i Alija Izetbegović u Splitu potpisali, pod pritiskom SAD, antisrpski protokol.

25.07. Hrvatska artiljerija snažno tukla Grahovo. Bilo je mrtvih i ranjenih.
Vanredna sjednica Hrvatskog sabora, tobože zbog rebalansa budžeta. Tražena je saglasnost da se napadne RSK.
Sazvana vanredna sjednica Skupštine RSK za 27. juli u Topuskom.
Patrijarh Pavle najavio dolazak u Glinu 30. jula, da održi parastos ubijenim Srbima od 29.
jula do 3. avgusta 1941. godine u pravoslavnoj crkvi Rođenja Bogorodice (1564 ubijenih). U Velikoj Kladuši donesena Odluka da se ubrzo proglasi Republika Zapadna Bosna. Hrvatske snage iznenadile Srbe na Dinari i ubile četvoricu srpskih boraca, sedmoricu ranili.
Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu podigao optužnicu protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Milana Martića Atif Dudaković, komandant 5. muslimanskog korpusa izjavio da Bihać neće pasti.

26.07. U Kninu, na Tvrđavi izvršena promocija novog broja lista „Vojska Krajine”. Žestoke borbe oko Grahova.
U Dalmatinskom korpusu Vojske' RSK proglašena opšta mobilizacija.
Fikret Abdić proglasio Republiku Zapadnu Bosnu.

27.07. Hrvatske snage zaužele Bosansko Grahovo.
Skupština RSK u Topuskom izabrala Vladu RSK, koju je sastavio premijer dr Milan Babić.
Hrvatske snage ovladale područjem Glamoča.

30.07. Srpski patrijarh Pavle boravio u Glini, gdje je predvodio parastost posvećen žrtvama ustaškog zločina 1941. godine. Patrijarh Pavle je posvetio spomen ploče na kojima su uklesana 1564 imena ubijenih Srba u crkvi, na čijim su temeljima komunističke vlasti sagradile Dom kulture.
Patrijarh Pavle doputovao u Knin.
Građani Knina toplo pozdravili dolazak kapetana Dragana.
Jasuši Akaši pregovarao s rukovodstvom RSK.
General Ratko Mladić organizovao konferenciju za štampu u Kninu.
Hrvatska artiljerija tukla selo Strmicu nedaleko Knina.
Radovan Karadžić naredio kontraofenzivu na Grahovo i Glamoč, pod komandom generala Manojla Milovanovića.

01.08. Predstavnički dom SAD izglasao Odluku o ukidanju embarga na uvoz oružja bosanskim muslimanima
Hrvatski radio objavio lažnu vijest da su „pobunjeni Srbi artiljerijom tukli Gospić”. Muslimanske snage 5. korpusa uništile 3 tenka Vojske RSK i jedan tenk zarobili. 02.08.Najavljeni pregovori delegacija Republike Hrvatske i Republike Srpske Krajine u Ženevi. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman uslovio pregovore puštanjem naftovoda i pruge preko Knina.
Vlada RSK odredila Milivoja Vojnovića da pregovara u Ženevi s hrvatskom stranom. Predsjednik Martić je odredio svoje pregovorače koji će s ministrom inostranih poslova Vojinovićem putovati u Ženevu: Iliju Prijića, savjetnika predsjednika Republike, generala Milu Novakovića i Lazara Macuru, predsjednika Odbora za međunarodne odnose Skupštine RSK.
Glavni štab Vojske RSK demantirao vijesti hrvatskog radija o granatiranju Gospića.
Na veče hrvatska televizija objavila opštu opasnost za grad Karlovac.

03.08. Hrvatska televizija anketirala hrvatsku javnost za napad na RSK. Za napad se opredijelilo 73% anketiranih.
Za 10 sati zakazani hrvatsko-srpski pregovori u Ženevi, uz posredništvo Torvalda Stoltemberga.
Predsjednik Vlade BiH Hari Silajdžić podnio ostavku.

04.08. U 5 sati Hrvatska napala na Republiku Srpsku Krajinu, pod šifrom „Oluja”. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman uputio poziv Srbima da se predaju.
Iz 11. kordunaške brigade poginula četvorica boraca.
Hrvatski avion tukao Spomenik na Petrovoj gori, ali ciljeve nije pogodio.
Srbijanski mediji nisu objavili hrvatski napad na RSK.
Predsjednik Vlade RSK Milan Babić u Beogradu. Više puta je nazivao predsjednika Republike Milana Martića da ne smije raketirati Zagreb.
Milan Martic potpisao akt o povlačenju iz RSK pod naslovom „Odlućujemo”

05.08. U 12,30 hrvatske snage su bez borbe ušle u Knin. Hrvatske snage zaužele Sv. Rok kod Gračaca. Lansirane su lažne vijesti preko srpskih medija o napadu na Osijek i Vinkovac, te o zauzimanju sela Nuštar.

06.08. Sredstva informisanja u Srbiji isticala sukob Karadžića i Mladića.
Mediji u Srbiji su davali šture izvještaje iz Krajine, tek pri kraju informativnog programa. Sve radio stanice u Srbiji su emitovale zabavni i veseli program.
Borci 11. kordunaške brigade napredovali u pravcu Karlovca. Bez znanja Štaba kordunaškog
korpusa „Orkan” prebačen u RS, preko mosta između Dvora i Bosanskog Novog.
Kroz Republiku Srpsku kolone u kojima je oko 250 000 izbjeglih Krajišnika. Poslije prelaza u Srbiju kolone su posredstvom policije usmjeravane u pravcu Kosova.

07.08. U Topuskom održan sastanak Štaba 21. kordunaškog korpusa, proširen s predstavnicima civilnog i policijskog sektora.
Vojska 5. muslimanskog korpusa ušla u Veliku Kladušu.

08.08. U Topuskom održan prošireni sastanak Štaba kordunaškog korpusa na kojem su komandanti referisali o stanju u jedinicama i na terenu poslije povlačenja s prvih borbenih linija. Vojska 5. muslimanskog korpusa prešla rijeku Glinu i ušla u selo Crni Potok.
Hrvatski general Petar Stipetić nazvao komandanta Kordunaškog korpusa pukovnika Čedu Bulata zatražio bezuslovnu kapitulaciju. U 13 sati su uspostavljeni lični kontakti pukovnika Čede Bulata, Toše Pajića i generala Stipetića. Razgovori su nastavljeni u 19 sati u selu Jukincima. Sa srpske strane su učestvovali: Tošo Pajić, Čedo Bulat, Dragan Kovačić, Đuro Škaljac i Slobodan Blagojević.

09.08. U Beogradu održan miting podrške RSK. Govorili su Antilohije Radović i Vojislav Koštunica.
Nedaleko od Gline potpisana predaja 21. kordunaškog korpusa. Dokumenat su potpisali: hrvatski
general Petar Stipetić, ministar unutrašnjih poslova RSK Tošo Pajić, pukovnik Čedo Bulat, komandant Kordunaškog korpusa i potpukovnik Dragan Kovačić, komandant 11. kordunaške brigade.

10.08. Boris Jeljcin primio Slobodana Miloševića u Moskvi.

12.08. Hrvati iz okolice Banjaluke upućeni da nasele Baniju i Kordun. Intenzivno naseljavanje Vrginmosta i Vojnića počelo 17. avgusta.

12.11. U Erdutu potpisan Osnovni sporazum o Oblasti Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Potpisnici su: Hrvoje Šarinić i Milan Milanović. Ovaj dokumenat su potpisali i svjedoci: Piter Galbrajt, ambasador SAD u Hrvatskoj i Torvald Stoltemberg, posrednik Ujedinjenih nacija.

21.11. U Dejtonu postignut Opšti okvirni sporazum za mir 11 Bosni i Hercegovini, koji je potpisan u Parizu 12. decembra. U njemu se ne govori o sudbini Republike Srpske Krajine i protjeranom srpskom narodu. Hrvatska okupacija je podržana od međunarodne zajednice, pa i etničko čišćenje srpskog naroda iz Hrvatske.

19.08. 'Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio predsjednike opština: Banije, Like i Korduna. Tom prilikom je izjavio: Uostalom, za sve vas ima ovde mesta.'