Znameniti Srbi u Hrvatskoj

U povijesti građanske kulture Srba u Hrvatskoj nalazimo plejadu odličnika - lidera srpskih korijena u Hrvatskoj. Njihova djela nezaobilazna su na planu znanosti, kulture i gospodarstva Hrvatske. Među njima su, primjerice, Hristifor Stanković, privrednik i veleposjednik, predsjednik zagrebačke Pravoslavne crkvene općine i ugledna ličnost tadašnjeg Zagreba (godine 1834. sagradio je prvo kazalište na zagrebačkom Gornjem gradu), potom Ognjeslav Utješinović pl. Ostrožinski, krajiški upravni oficir i savjetnik Hrvatske dvorske kancelarije, podžupan i od 1875. do 1885. veliki župan varaždinske županije, autor brojnih literarnih i ekonomskih radova, osobito zaslužan za podizanje varaždinskog pravoslavnog hrama sv. Georgija i izgradnju brojnih cesta po Hrvatskom zagorju, te Petar Preradović, pjesnik, krajiški oficir i general-major, istaknuti pristaša Ilirskog pokreta sa plodnom djelatnošću u Milanu, Zadru, Pešti, Zagrebu, Glini, Temišvaru, Aradu, Beču i drugim mjestima. Tu je i Đura Daničić, filolog i promicatelj jezične reforme Vuka Karadžića, od 1866. redovni član JAZU-a, potom Anastas Popović, prvak zagrebačkog bankarstva, jedan od osnivača i prvi predsjednik Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, ugledni član i predsjednik Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu, pa Sava Bjelanović, političar, publicist, osnivač i lider Srpske stranke u Dalmaciji, marni promicatelj suživota Srba i Hrvata u Dalmaciji, urednik «Srpskog lista», a od 1883. narodni poslanik dalmatinskog Sabora, kao i Petar Nikolić, zagrebački trgovac umjetninama i promicatelj likovnih ostvarenja srpskih i hrvatskih slikara. Dika Srba u Hrvatskoj nedvojbeno je i Josif Runjanin, oficir i skladatelj hrvatske himne. Kao kadet u Glini, Runjanin je 1846. uglazbio pjesmu «Horvatska domovina» Antuna Mihanovića. Napjev ove pjesme prvi je 1861. harmonizirao V. Lichtenegger. Pjesma je ubrzo postala popularna u Hrvatskoj i Slavoniji, a 1891. prvi put je u Zagrebu izvedena kao hrvatska himna pod naslovom «Lijepa naša domovina»… Zaokružimo ovaj napis spomenom na legendarnog Nikolu Teslu, istraživača i izumitelja na polju elektronike i radio-tehnike. Tesla je patentirao oko 700 pronalazaka, a povodom stogodišnjice njegovog rođenja 1956. jedinica za gustoću magnetskog toka nazvana je njegovim imenom - Tesla. Njegova izjava «jednako se ponosim mojim srpskim porijeklom i mojom hrvatskom domovinom» postala je uzorni moto srpske populacije u Hrvatskoj.

(Tekst preuzet iz knige Srbi u Hrvatskoj Dejana Medakovića, književnika, historičara umjetnosti i enciklopediste)